Paraglajderi – konkurencija pticama

Paraglajding se formalno dijeli na rekreativno letenje, XC letenje ili prelet i akrobatsko letenje [Ustupljeno Al Jazeeri]

Svako ima svoj način da se opusti i slobodno vrijeme potroši onako kako njemu najbolje odgovara. Jedni uživaju u igranju šaha, drugi love zmije otrovnice, a treći, u potrazi za adrenalinom druguju sa pticama.

Bosna i Hercegovina se baš i ne može pohvaliti ekstremnim sportovima, mada potražnja za njima postoji. Ukoliko vam preživljavanje u Bosni nije dovoljno ekstremno uvijek ima nekih drugih načina, a ako ćemo iskreno i ljepših koji će zadovoljiti različite ukuse.

Zip-lajn – spuštanje sajlom

Najzahtjevniji ljubitelji ekstremnih sportova, barem kada je ova regija u pitanju mogu se oprobati i u Zip-lajn spuštanju sajlom, koja radi u Doboju.

Jumping skokove je, prema našim podacima moguće realizovati u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, no u BiH još uvijek ne postoji stalno mjesto za Jamping skokove.

Sa druge strane letjeti se može tokom čitave godine. Piloti, naravno, nabavljaju opremu i lete na vlastitu odgovornost. Primjetan je porast interesa za Paraglajding letenje, tako da u klubovima osposobljavaju nove pilote.

Tandem letove, dakle, letove sa onima koji se ne plaše visine, a željeli bi da osjete čari slobodnog leta, u Tuzlanskom klupu planiraju ponuditi kao dio turističke ponude.

Ono o čemu pričamo vrlo je ozbiljno i zove se paraglajding. Ukoliko ne znate o čemu je riječ, to su oni ljudi koje sve češće vidite kako sa čudnim padobranima klize nebom koristeći uzvišenja i povoljan vjetar.

Paraglajding u BiH u odnosu na Zapad, ali i zemlje okruženja, još uvijek je u razvoju i među sportovima koji su kod nas novi, prisutni zadnjih petnaestak godina.

Formalno se dijeli na rekreativno letenje, XC letenje ili prelet i akrobatsko letenje, kao najzahtjevniji vid ovoga sporta.

Pretpostavlja se da su paraglajding u BiH donijeli Slovenci, koji su na prostoru bivše države bili jaki u vazduhoplovnim sportovima. U Sloveniju je takva vrsta letenja stigla iz Austrije i tako, malo po malo, eto je i kod nas.

Zmajevi na nebu

Relativno mlad sport naišao je na sasvim plodno tlo i veliki broj zainteresovanih, tako da se može pretpostaviti njegova ekspanzija. Popularnost i razvoj, slično kao i kod svega ostaloga vezan je za razumijevanje i podršku vlasti; naročito jer je vrlo interesantan u sezoni stranih i domaćih turista, te bitan segment popularizacije i obogaćivanja turističke ponude.

Let paraglajderom [Ustupljeno Al Jazeeri]

Prema nezvaničnim podacima desetak klubova padobranskog jedrenja egzistira u BiH.

Promotivni letovi

Saznajemo i to da postoji veliki interes za promotivne letove koji se realizuju prilikom različitih manifestacija, i takvu vrstu avanture moguće je dogovoriti sa pilotima i klubovima.

Naš sagovornik, Omer Bajrić, od iskusnog i prekaljenog planinara postao je profesionalni letač koji leti više od pet godina. Osposobljen je i za instruktora i obučavanje mladih pilota.

Svako ima svoj način da se opusti i slobodno vrijeme potroši onako kako njemu najbolje odgovara; ovako to rade letači Paraglajding kluba Zmaj.

Paraglajding je nastao od padobrana i ima omjer finese 1/10, što znači da pri skoku sa 100 metara visine može letjeti oko 1000 metara.

Na području Tuzlanskog kantona egzistira Klub padobranskog letenja Zmaj, čiji osnivač i predsjednik je Omer Bajrić, privatni poduzetnik.

Kako saznajemo od Bajrića članovi kluba su različitih profila i u pitanju su ljudi koji svoje slobodno vrijeme žele potrošiti na kvalitetan način. Članstvo čine i ljekari i profesori, ali i građevinski radnici i privatni poduzetnici; oni koji se ne plaše visine, vole prirodu i malo adrenalina. Ovim sportom se, barem tako tvrde poznavaoci može baviti svako od 18 do 80 godina, a nije ni posebno skup.

Kako bi bilo imati krila

Dok je rekreativno letenje kao sport u zemljama okruženja osjetno kvalitetniji i masovniji, podržan od strane mjerodavnih institucija, kod nas je sveden na entuzijazam i ljubav pojedinaca.

“Neke posebne uslove za letenje na području kantona nemamo, ali smo uspjeli da osposobimo školsko trenažno poletište, na brdu Vis, koje sa svojih 200 metara visinske razlike, te mogućnošću polijetanja na sve četiri strane svijeta pruža i veliki broj letnih dana u toku godine. U blizini imamo još par poletišta koja se nalaze ne teritoriju opštine Osmaci i Šekovići i sa kojih se mogu realizovati zahtjevniji letovi, kako panoramski tako i oni za prelete“, kaže Bajrić i nastavlja: “Radimo početnu obuku mladih pilota koji će biti osposobljeni da izvode samostalne visinske letove u mirnim uslovima, a obuka može trajati i do dva mjeseca. Kao i kod svakog sporta postoji relativna mogućnost povrede, no mislim da se ljudi samo u šahu ne mogu povrijediti osim ako neko tablu ne uzme u svoje ruke. Doživljaj koji osjetite dok ste u zraku neuporediv je ni sa jednim drugim vazduhoplovnim sportom, zbog direktnog kontakta sa okruženjem u kojem pilot obavlja let. Ko jednom poleti postane neka vrsta ovisnika o ljepoti pogleda, ambijenta, letenja, toga da je konkurencija pticama i to se ni sa čim ne da uporediti”, naglašava Bajrić.

Saznajemo da je ovo jedino bezmotorno letenje tokom kojeg čovjek svojim umjećem i znanjem, tokom, recimo dva sata leta, može da osjeti kako bi bilo imati krila.

Muhamed Hodžić, magistar bosanskog jezika i književnosti iz Tuzle, u skokovima, prvo padobranom oprobao se dosta rano. Kada ga je život provodao na sve strane, ponovo se vratio staroj ljubavi. Obuku za letača paraglajdinga završio je kod Dine Delića u Zenici, a svoj prvi let ostvario pod mentorstvom Petra Tubića iz Doboja.

“Kada su se, pomalo uvezali i upoznali ljudi sa sličnim afinitetima, kada sam upoznao Omera Bajrića, pa i Abdulaha Subašića, tako je došlo i do formiranja kluba padobranskog letenja ‘Zmaj’ i svega što će uslijediti kasnije. Naglasio bih da nam je paraglajding klub Paragost iz Doboja, s Petrom Tubićem, uvijek bio pri ruci, i da tu postoji međusobno poštivanje i uzajamna pomoć. Mi smo na nebu sjeveroistočne Bosne više od pet godina i pomalo ali sigurno proširujemo jato sa novim pilotima”, rekao je Hodžić.

Ističemo bitan podatak da se vrlo malo ljudi u regionu bavi Akro letenjem, jer je isto veoma zahtjevno. Pri takvom letu dostižu se G-sile koje iznose 7G, a pri kojima bi većina ljudi ostala bez svijesti. Usporedbe radi, takvu vrstu sile dostižu piloti borbenih aviona, u rijetkim prilikama.

Tuzlanski Paraglajding tim nedavno je učestvovao na Akro mitingu iznad Vilaha u Austriji, gdje je predstavljen pilot Boris Janevski koji nije zaostao za svjetskim letačima.

Izvor: Al Jazeera