Pariz: Špijunske kamere u stambenim zgradama

Francuski poslanici usvojili su, velikom većinom, prijedlog spornog zakona o špijunaži građana, uprkos protivljenju organizacija za ljudska prava koje navode da je taj zakon neprecizan i da zadire u privatnost.

Prijedlog zakona usvojen je odnosom glasova 438 prema 86, u Donjem domu parlamenta, uz veliku podršku obje glavne stranke. Protiv su bili samo krajnja desnica i stranka Zeleni.

O prijedlogu ovog zakona, krajem mjeseca glasaće se i u Senatu. Ovaj zakon je jedna od nekoliko Vladinih mjera reformi poslije napada u Francuskoj u kojima je 17 ljudi poginulo, a među stanovnicima Pariza je tri dana vladao strah.

Organizacija za ljudska prava Amnesty International također je protestovala protiv zakona, upozoravajući da će on Francusku “približiti državi nadgledanja”.

“Ovaj zakon je suviše neprecizan, suviše dalekosežan i ostavlja mnoga pitanja bez odgovora. Parlament treba da se pobrine o mjerama koje imaju za cilj zaštitu ljudi od terorizma, a ne kršenje osnovnih prava”, izjavio je direktor Amnesty Internationala, Gauri van Gulik, prenosi AFP.

Novi zakon će omogućiti vlastima da nadgledaju digitalnu i mobilnu komunikaciju svakog pojedinca koji je povezan sa nekom istragom o “terorizmu” bez prethodne dozvole sudije, a internetski provajderi i telekomunikacione kompanije će morati da daju podatke ako to bude zatraženo od njih.

Kamere i uređaji za snimanje

Obavještajne službe će imati pravo da postave kamere i uređaje za snimanje u privatnim stambenim objektima i da instaliraju uređaje koji diskretno snimaju sve pritisnute znake na tastaturi na određenom kompjuteru u realnom vremenu. Vlasti će moći da vrše nadgledanje podataka mjesec dana, a metapodataka (podaci o podacima) pet godina.
              
Francuski premijer Manuel Valls, intenzivno se zalaže za uvođenje ovog zakona i tvrdi da je njegovo poređenje sa Patriotskim aktom izglasanim u SAD poslije napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine “laž”.
              
On ističe da je postojeći zakon o prisluškivanju donijet još 1991. godine kada nije bilo mobilnih telefona niti interneta i smatra da je donošenje novog zakona od ključne važnosti zbog prijetnji od ekstremizma.
              
Možda najkontroverzniji dio zakona predstavljaju takozvane “crne kutije”, odnosno složeni algoritmi koje će internetski provajderi morati da instaliraju da bi otkrili obrasce sumnjivog ponašanja na internetu kao što su ključne riječi koje kucaju korisnici, koji sajtove posjećuju, odnosno, s kime uspostavljaju komunikaciju.
              
Rezultati ispitivanja javnog mnijenja, provedenog prošlog mjeseca, pokazali su da skoro dvije trećine Francuza podržava ograničavanje sloboda u ime borbe protiv terorizma.

Protiv ograničavanja sloboda izjasnilo se samo 32 procenta ispitanika obuhvaćenih anketom koju je agencija CSAsprovela za informativni sajt Atlantico.
              
Međutim, nacionalni digitalni odbor, koji je nezavisni savjetodavni organ, izjasnio se protiv predloženog zakona. Taj odbor je rekao da je zakon sličan “masovnom nadgledanju”, koje se pokazalo kao izuzetno neefikasno u SAD.

Izvor: Al Jazeera i agencije