Pavlopoulos u Zagrebu: Sve susjedne države moraju ući u EU

Grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos izjavio je u utorak, nakon susreta u Zagrebu s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, kako će njegova zemlja podržati ulazak Hrvatske u Šengenski prostor i eurozonu, kao i da bi sve susjedne države morale ući u Europsku uniju.

Proeuropski nastrojen Pavlopoulos poručio je kako su Atena i Zagreb ,”zbog vizije njihovih očeva”, dužni podržati daljnje ujedinjenje Europe te, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, izgraditi “jugoistočni stup EU-a”, prenosi Hina.

Istaknuo je kako sve susjedne države moraju ući u EU jer “što je ona veća, to je bolje za nju, ali i za cijeli svijet”, ali da prvo moraju biti ispunjeni preduvjeti, poput vladavine prava i preuzimanja europskih pravnih stečevina.

Dotaknuo se Makedonije, države koja je dobila novo ime nakon što su prošlog mjeseca grčki i makedonski parlament usvojili sporazum o tomu.

‘Tu smo da pomognemo Skoplju’

“Mi Grci tu smo da joj pomognemo na putu prema NATO-u i EU, ali i da je uvjerimo da bez poštivanja prava i iskorjenjivanja svakog iredentizma ne može napredovati prema tom putu”, rekao je grčki predsjednik i naveo kako se isto odnosi i na Albaniju, prenosi Tanjug.

Naglasio je kako se EU mora graditi na federalnom principu te kako je ona Unija naroda, s planetarnom ulogom, koju bi trebale imati i druge sile u svijetu, no to ne čine.

“Nema nijedne druge snage na svijetu koja se može bolje zalagati za mir, humanizam, demokraciju i pravo.”

“Moramo braniti naše narode, ali i cijelo čovječanstvo u ovom osjetljivom razdoblju kroz koje prolazimo”, istaknuo je grčki predsjednik o razdoblju uoči europskih izbora, na kojima se očekuje rast populističkih stranaka.

“Bude se kosturi iz prošlosti, moramo poduzeti mjere kako bismo se oduprijeli tim prijetnjama. Europa je izgrađena na ruševinama Drugog svjetskog rata i moramo se boriti da se takvo nešto nikad ne ponovi”, upozorio je.

Izrazio je očekivanje da će za priključenje Hrvatske eurozoni biti važna 2020. godina, u čijoj će prvoj polovici Hrvatska predsjedavati EU-om.

Hrvatskoj za članstvo u obje zone treba potpora svih članica EU-a.

Rumunjska i Bugarska dobile su zeleno svjetlo za članstvo u Šengenskom prostoru sredinom 2011., no otad čekaju jednoglasnu odluku Europskog vijeća.

Grabar-Kitarović: Skromna ekonomska saradnja

Slovenski dužnosnici dali su ranije naslutiti da bi Ljubljana mogla blokirati ulazak Hrvatske u tu asocijaciju zbog neriješenog graničnog spora.

“Mi smo ovdje kako bismo pomogli vladama svojih zemalja koje će o tome odlučivati. Zalažemo se za to da naše države bolje surađuju na ekonomskim i drugim razinama”, kazao je Pavlopoulos, čija je funkcija u Grčkoj ceremonijalne prirode.

Grabar-Kitarović je poručila da njezina zemlja “ulaže velike napore u zaštitu vanjskih granica EU-a” i da će, kada se pridruži Šengenskom prostoru, to činiti još djelotvornije.

Dodala je da Zagreb izrazito cijeni ulogu Grčke u upravljanju migrantskom krizom, kao prvog čuvara europskih granica.

“Zapadnobalkanska ruta još uvijek je zatvorena, ali pozivamo na stalni oprez, s obzirom na daljnje pritiske migranata na toj ruti”, upozorila je ona i istaknula da treba raditi na rješavanju temeljnih uzroka migracija.

Govoreći o ekonomskoj suradnji dviju država, hrvatska predsjednica naglasila je kako je ona prilično skromna u području trgovinske razmjene i investicija.

“Investicije su vrlo male. Hrvatske investicije u Grčku su gotovo nepostojeće, a Grčka se, nažalost, ne nalazi na popisu 40 najvećih investitora u Hrvatskoj”, rekla je Grabar-Kitarović.

Novi susret u oktobru

Mogućnost za daljnju suradnju vidi u jačanju veza u turizmu, pomorskom i kopnenom prometu, uspostavi i proširenju izravnih zračnih linija između hrvatskih i grčkih gradova te u nizu drugih područja.

Pavlopoulos je otkrio kako će idući susret s Grabar-Kitarović imati u listopadu ove godine, nedugo prije predsjedničkih izbora u zemlji, što će biti prilika za nastavak razgovora o mnogim temama.

I hrvatski premijer Andrej Plenković primio je u utorak Pavlopoulosa i s njim razgovarao o jačanju odnosa Hrvatske i Grčke, priopćeno je iz Vlade.

Plenković i Pavlopoulos razgovarali su o jačanju političkih i gospodarskih odnosa, posebno naglasivši potrebu poboljšanja trgovinske razmjene između dviju zemalja, navodi se u priopćenju.

U kontekstu migracijskih izazova na istočnosredozemnoj ruti bilo je riječi i o daljnjoj suradnji u području sprječavanja ilegalnih migracija, dodaje se u priopćenju.

Izvor: Agencije