Oglasi

Plate menadžera 10 puta veće od radničkih

Najbolje plaćeni menadžeri u BiH i drugim državama Balkana zarade za jedan mjesec koliko pojedinci za cijelu godinu.
Krojači su na listi najslabije plaćenih zanimanja u BiHGetty - Ilustracija

Piše: Erol Mujanović

Prosječna plata za najplaćenija radna mjesta u Bosni i Hercegovini je preko 10 puta veća od primanja za najmanje plaćena radna mjesta.

Drugim riječima, najbolje plaćeni menadžeri zarade za jedan mjesec koliko pojedinci za cijelu godinu. Radi se samo o prosjeku, a pojedina zanimanja i radna mjesta (notari, direktori pojedinih javnih preduzeća itd.) zarađuju nekada i sedmično koliko najmanje plaćena zanimanja godišnje.

Posmatrajući analize vezane za tržište rada, kao i preporuke koje se daju osobama koje traže posao, pogotovo ako se radi  o prvom zaposlenju,  veoma često izostaju podaci vezani za finansijske aspekte.  Veliki broj osoba i na samom  razgovoru za posao nema tačnu predstavu o tome koliku platu tražiti (gornja i donja granica), odnosno ne znaju dovoljno o finansijskoj vrijednosti određenog radnog mjesta.

Portal Posao.ba, u svojoj godišnjoj analizi i pregledu tržišta rada u BiH, daje dosta zanimljivih podataka i prije svega konkretne numeričke pokazatelje.

Najtraženiji komercijalisti

Na tom portalu u 2012. godini  objavljeno je preko 8.000 oglasa za posao, što je manje  za 12,5 posto u odnosu na 2011. Svaki šesti oglas se tiče komercijalista, među kojima su najtraženija zanimanja bila komercijalista,  trgovac/prodavač  i  prodajni predstavnik.

Među najtraženijim zanimanjima tu su još software developer i ekonomist, odnosno računovođa. Najtraženija zanimanja nisu nužno vezana za nivo kvalifikacija, pa je tako konobar peto, a kuhar deseto najtraženije zanimanje.

Za  kandidate koji posjeduju iskustvo  i potrebne  vještine za menadžerske pozicije, direktor filijale, pomoćnik direktora i projektni menadžer su bila najtraženija zanimanja  u ovoj oblasti.  

Deficitarne kategorije poslova, u kojima je ponuda poslova bila veća od potražnje, su zanimanja poput informatike, građevinarstva i elektrotehnike, te ugostiteljstva.  Suficitarne kategorije, u kojima poslodavci nisu mogli naći dovoljno adekvatne radne snage, su prodaja, administrativne usluge, te  transport, skladištenje i logistika. U 2012. godini više od 21.397 osobe koje traže posao ostavile su svoju biografiju na Posao.ba, a baza portala trenutno obuhvata više od 180.000 biografija. U prosjeku, na jedan oglas apliciralo je 44 kandidata.

Poslodavci su u okviru oglasa navodili koje su kompetencije i vještine potrebne za obavljanje posla, odnosno šta očekuju da posjeduje kandidat za posao. Najtraženija vještina među njima bila je analitičnost i sposobnost rješavanja problema, a veoma visoko kotiraju i timski rad, te poznavanje engleskog jezika.

Osvrt na ponuđene plate, u koje nisu uračunati eventualni bonusi,  logično na prvo mjesto stavlja menadžerske pozicije, među kojima prednjači pozicija Country managera sa 4.285 KM, a potom niz pozicija srednjeg i visokog menadžmenta, uglavnom  u rasponu od 2.500 do 2.800 KM.

Svaka od 10 najplaćenijih pozicija prelazi iznos plate od 2.000 KM. Jasno je da nivo odgovornosti, i prije svega upravljanje ljudskim i finansijskim resursima, donosi veće nivo primanja, ali svakako i više odgovornosti i briga za osobu koja je na toj poziciji.

Sa prosječnim mjesečnim primanjima od gotovo 11.500 KM notari su, zbog posebnog načina poslovanja, izuzeti iz klasifikacije. Najmanje plaćene pozicije prema posljednjim raspoloživim podacima sa portala Plata.ba su obućar, krojač, čistač, sobarica itd, sa prosječnom platom  u rasponu od 420 do 514 KM. 

Plate u regiji

Omjer je oko jedan naprema 10, što je okvirno slučaj i u zemljama regiona, dok naprimjer u Sjedinjenim Američkim Državama, najveća menadžerska plata može biti do stotinu puta veća od najniže radničke plate.

Izvršni direktor u BiH zarađuje 3.667 KM u prosjeku, u Srbiji 3.374 KM, što bi bila najmanja plata na ovoj poziciji, dok u Hrvatskoj prosječna plata za ovu poziciju iznosi 4.587 KM.

Najviše prosječne neto plate u Hrvatskoj krajem 2012 godine, su bile u isplaćene u djelatnostima  promocije i reklame i iznosile su oko 3.900 KM, a odmah nakon njih po visini su bile i prosječne plate u oblasti zračnog prevoza, odnosno finansijskih usluga.

Najniže plate u Hrvatskoj su zabilježene u proizvodnji kože i srodnih proizvoda. Ulazak Hrvatske u EU će se naravno različito odraziti na različite djelatnosti, ali sa mjesečnim primanjima od 8.000 eura, hrvatski poslanici u Briselu će zasigurni često biti pod lupom javnosti.

Sami iznosi primanja i ne znače mnogo ukoliko se u obzir ne uzme kupovna moć, odnosno njen rast ili pad. Kako u Bosni i Hercegovini, tako i u ostatku regiona, kupovna moć za veliku većinu stanovništva je doživjela veoma značajan pad u proteklom periodu.

Stvari se uglavnom odvijaju  poprilično neprimjetno, cijene gotovo svih potrebnih namirnica, proizvoda i usluga, polako ali sigurno, rastu za po par posto svake godine, dok nivo primanja uglavnom stagnira.

Tu je i jedno od objašnjenja zašto se jaz među bogatim i siromašnim stalno povećava, a i tako, nakon perioda od pet ili 10 godina, se nalazimo u situaciji gdje je kupovna moć opala za 20 ili 30 posto za  većinu stanovništva. Samo u Hrvatskoj,  realni pad plata u 2012 godini, u odnosu na 2011, je iznosio gotovo pet posto, dok su mnoge cijene zabilježile rast.

U trenutnom ekonomskom kontekstu, sve sretnijima se smatraju osobe koje uopšte imaju priliku da rade i zarađuju, a sve je veći broj domaćinstava gdje cijele porodice žive samo od samo jedne plate koja iznosi par stotina konvertibilnih maraka.

Statistike su neumoljive i pokazuju da se lični razvoj i sticanje novih i relevantnih vještina isplate jer donose, u prosjeku, znatno veća primanja i bolju situaciju na tržištu rada.

Na svu sreću, to nije jedini put ka stabilnosti i snažnoj poziciji na tržištu rada jer značajan je broj manje kvalifikovane radne snage, ali u deficitarnim zanimanjima, gdje su zaposleni veoma  traženi  i bolje plaćeni.

Izvor: Al Jazeera