Plaće u Hrvatskoj rastu tri puta sporije od produktivnosti

Svi oni koji su prošli konverziju nacionalne valute u evropsku, uvjeravaju da je strah od poskupljenja neopravdan (EPA)

Rast plaća u Europskoj uniji ne prati rast produktivnosti, pa je tako u Njemačkoj, Irskoj i Hrvatskoj produktivnost rasla tri puta više od plaća u posljednjih 16 godina, a na razini Unije čak više od četiri puta, pokazuje izračun Instituta europskih sindikata i Europske konfederacije sindikata.

Prema standardnoj ekonomskoj teoriji, rast plaća trebao bi pratiti rast produktivnosti, ali u Europi od 2000. do 2016. to nije bio slučaj.

U Mađarskoj, Rumunjskoj, Portugalu i Grčkoj realne su plaće pale u posljednjih 16 godina, dok je produktivnost rasla. Produktivnost je porasla triput više od rasta plaća u Njemačkoj, Irskoj i Hrvatskoj, a dvaput više u Poljskoj, Belgiji i Austriji.

U EU28 produktivnost rada 2016. bila je za 10,5 posto realno veća nego 2000. godine, dok su plaće veće samo za 2,45 posto.

Pošteni kolektivni ugovori

“Rast plaća zaostaje već godinama. Velik jaz između rasta produktivnosti i rasta plaća čvrst je dokaz potrebe za rastom plaća diljem EU-a. Mora doći do poštenih kolektivnih pregovora između sindikata i poslodavaca diljem Europe kako bi se osjetno povećale plaće. Vlade i institucije EU-a trebale bi učiniti sve što mogu kako bi omogućile i potaknule kolektivne pregovore”, kaže Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.

Europski sindikati ističu da treba učiti od zemalja članica u kojima su plaće rasle više od produktivnosti. To je slučaj u Danskoj i Švedskoj, gdje zdravi ekonomski razvoj i visoka konkurentnost idu ruku pod ruku s rastom plaća.

U nekim zemljama srednje i istočne Europe, poput Češke, Latvije, Litve i Estonije, plaće su također rasle brže rasle od produktivnosti, ali relativna razina plaće u tim zemljama još je niža od relativne razine produktivnosti u usporedbi s EU15.

Slabe plaće smanjuju potrošnju

Sindikati ističu da radnici ne dobivaju pravedan udio u proizvedenom bogatstvu ako plaće ustrajno kaskaju za produktivnošću te da to nije samo duboko nepravedno nego i ekonomski štetno. 

Slab rast plaća smanjuje potrošnju, jer su plaće i dalje glavni izvor prihoda kućanstava, a privatna potrošnja predstavlja najveći dio agregatne potražnje.

Stoga slabiji rast plaća od rasta produktivnosti znači da prihodi od plaća ne rastu, a slijedom toga ne raste ni potrošnja, koja je jedan od glavnih elemenata BDP-a, navode sindikati.

Izvor: Agencije