Plenković brani Barišića: Nije riječ o plagijatu

Hrvatski premijer Andrej Plenković je, braneći u četvrtak ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića u Hrvatskom saboru, izjavio da je rasprava promašila meritum problema, jer nije riječ o plagijatu, već o tehničkom propustu.

“Cijela priča svodi se na fusnotu, u kojoj fali referenca. Je li plagijat ne staviti refrencu u fusnotu i je li to razlog za smjenu ministra?”, upitao je Plenković.

Dodao je da bi bilo dobro cijelu priču svesti u realne, zakonske, institucionalne okvire i da Barišić dobije šansu.

Nabrojio je, također, institucije koje su utvrdile da nije riječ o plagijatu, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu, nakon čega se čuo pljesak u sabornici.

Premijer je kritizirao opoziciju, rekavši da se nije dobro pripremila za raspravu i nije govorila o meritumu problema.

Nauka je temelj društva

“Ponavljali ste uporno iste teze, ljepili etikete, prozivali ministra plagijatorom, mene falsifikatorom, kao da ste imali trening u sound biteu”, kazao je Plenković.

Spočitnuo im je i to da su sve argumente gradili uz pomoć profesora Ivana Đikića, kojega je nazvao “eksternaliziranim savjetnikom preko Atlantika”.

Plenković je istaknuo da su nauka i obrazovanje temelj društva, da o tome Vlada želi konsenzus te da je zato imenovao novu stručnu komisiju za provedbu strategije obrazovanja, u kojoj su i predstavnici opozicije.

Replicirajući zastupniku Živog zida Ivanu Pernaru, koji je ustvrdio da zaključak kako ministar nije kriv u velikoj mjeri i da zato ne bi trebao dati ostavku, a kada bi bio kriv u velikoj mjeri bi trebao dati ostavku, Plenković je naglasio da nije riječ o plagijatu, već propustu i pogrešci.

“Ovo nije plagijat, već je riječ o tehničkom propustu. Točka. To je bit”, rekao je Plenković.

Barišić je, obrativši se zastupnicima, utvrdio je da opozicija nema ideja i program i da je zato pokrenuta hajka na njega.

‘Preostaje metoda hajka’

“Kada ideja i programa nema, onda preostaje metoda hajka… Riječi izrečene o meni u ovom visokom domu pokazale su se prozirnim konstrukcijama i zato mnoge ubrzo isčeznule iz javne upotrebe”, kazao je Barišić.

“Ne preostaje mi ništa ništa drugo nego braniti se kao da se borim protiv sjena i oporeći optužbe”, dodao je Barišić, ponovivši da nema ni govora o plagijatu.

Izlaganja Plenkovića i Barišića izazvale su brojne replike zastupnika.

Gordan Maras iz SDP-a zamjerio je Plenkoviću spominjanje profesora Đikića, poručivši da bi bilo dobro da ima više takvih stručnjaka i da Vlada ima takve saradnike.

Uručio je Plenkoviću Đikićev rad da ga prouči, ocijenivši da bi onda možda promijenio mišljenje.

Plenković je odgovorio da nije sporan Đikić te da je s njim razgovarao i telefonski, ali da je pravo pitanje je li to ključ rasprave ili nešto drugo.

Most ne učestvuje u raspravi

“Bit je politička utakmica, stabilnost i nestabilnost Vlade, funkcioniranje Vlade, ministarstava…”, kazao je.

Rasprava o povjerenju Barišiću nastavalja se po klubovima zastupnika i mogla bi potrajati do dugo u noć, a glasanje o ovoj tački najavljeno je za petak.

Ranije je Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio kako zastupnici ove stranke neće sudjelovati u poslijepodnevnoj raspravi o povjerenju Pavi Barišiću, već će tokom glasanja iznijeti svoj stav o opozicionom zahtjevu da mu Sabor izglasa nepovjerenje zbog optužbi za plagiranje, kao i funkcioniranju Vlade.

“Most neće sudjelovati. Smatramo da je inicijativa koju su pokrenuli zastupnici Socljaldemokratska partija i Hrvatska narodna stranka apsolutno moralno dvojbena, jer moralne lekcije idu držati oni koji su glasovali za dokazanu plagijatoricu u Ustavni sud. Kada smo mi prosvjedovali protiv toga, tada im to nije smetalo”, kazao je Grmoja.

“Nećemo sudjelovati, a naš stav o ministru Barišiću i daljnjem funkcioniranju Vlade ćemo iznijeti kod glasovanja.”

Na pitanje kada će biti glasanje, odgovorio je: “Ne znam, kada bude stavljeno na dnevni red…”

Prijava četverice naučnika

Na komentar novinara kako je predsjednik Sabora Božo Petrov čelnik Mosta, Grmoja je rekao kako se s njim danas vidio tek kratko te da nije bilo riječi o tome kada će biti glasanje.

Upitan ima li Most svoj stav, odgovorio je: “Da, mi smo sa stavom upoznali i partnere”, a na dodatni upit zašto svoje stav ne žele javno iznijeti, kazao je kako je “to zbog funkcioniranja Vlade i činjenica koje su izašle”.

“Stav imamo, ali ćemo ga javno prezentirati kod glasovanja”, poručio je Grmoja.

Četverica hrvatskih naučnuka su protiv Barišića podnijela prijavu 11. februara 2011. godine, tvrdeći kako je u svom članku na engleskom jeziku “Does Globalization Threaten Democracy”, objavljenom 2008. godine u časopisu Synthesis philosophica, plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora, pri čemu nije naveo autore.

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio je na sjednici krajem decembra odluku u kojoj piše kako je prijava djelomično opravdana te utvrdio da je Barišić, ne navodeći izvore, preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera.

Član Predsjedništva SDP-a Peđa Grbin rekao je u srijedu da su prijedlog za izglasavanje nepovjerenja potpisali zastupnici SDP-a, HNS-a, neki iz Živoga zida i Hrvatske seljačke stranke, a da od onih koji nisu potpisali očekuje da razmisle je li Barišić osoba koja treba sjediti u fotelji ministra znanosti i obrazovanja i koja bi trebala u Saboru predstavljati Zakon o autorskim pravima.

Zanemarivanje činjenica

Vlada je Hrvatskom saboru nedavno predložila zaključak da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja Barišiću, koji je podnijelo 45 saborskih zastupnika.

“Temeljito smo proučili i u opsežnom očitovanju iznosimo argumente i činjenice kojima se u cijelosti, prema našem mišljenju, odbacuju svi prijedlozi koji su neosnovani i neutemeljeni”, istaknuo je tada premijer Plenković.

Vlada u obrazloženju svoje odluke podsjeća da je Odbor o prijavi za plagijat koju su četverica znanstvenika podnijela protiv Barišića odlučivao osam godina nakon objave članka.

U prijedlogu se zanemaruju činjenice, ističe Vlada, da je prijava za kršenje Etičkoga kodeksa protiv ministra Barišića podnesena još u februaru 2011. godine te da su je rješavala nadležna etička tijela (Etičko povjerenstvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu 2011. i Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine), koja su odbacila prijavu kao neosnovanu.

U prijedlogu se, dodaje se u obrazloženju, “zanemaruje činjenica da je ‘prijavljeni’ rad imao više izdanja 2010. i 2012. godine”.

‘Pokušaji destabilizacije Vlade’

Propust je, podsjeća se, primijećen i ispravljen u španskoj inačici članka iz maja 2008. godine, odnosno dvije godine prije podnošenja prijave protiv Barišića.

Vlada je u odluci istaknula i da su Rektorski zbor, sveučilišne ustanove, fakulteti, udruženja, više od 130 pripadnika akademske zajednice te brojni naučnici potpisali pismo podrške ministru, “očito se ne slažući s tezom da se radi o plagijatu”.

Plenković je ocijenio kako se ne može oteti dojmu da Barišić nije prava meta tako intenzivnih bavljenja jednim člankom u jednom časopisu iz 2008. godine, u kojem je sam uočio pogrešku u referenciji u fusnoti, već da je posrijedi nešto drugo.

Plenković je u kasnijim medijskim istupima izjavio kako smatra da Barišić nije plagijator te da iza napada na njega stoje pokušaji destabilizacije Vlade.

Izvor: Al Jazeera i agencije