Oglasi

Plenković podnio prvi godišnji izvještaj Vlade

Hrvatski premijer upoznao je zastupnike šta je Vlada radila i koje je probleme detektirala u svom prvom izvješću.

Godišnjica hrvatske Vlade: Plenković u Saboru i o Agrokoru

Dan prije prve godišnjice rada Vlade, hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu Hrvatskom saboru podnio prvo Godišnje izvješće te će zastupnike upoznati s onim što je Vlada radila u protekloj godini dana, koje je pojave i probleme detektirala.

"Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih godina od završetka Domovinskog rata i to na gospodarskom, političkom i društvenom planu", kazao je Plenković.

Prirodne nepogode, požari i poplave, kriza u koncernu Agrokor, arbitražni postupci u vezi INA-e, rekonfiguriranje parlamentarne većine, rad na smanjivanju ideoloških podjela, zahtjevno međunarodno okruženje, nabrojio je. 

"U takvom kontekstu i takvoj godini Vlada je ispunila značajan dio programa, a s tim poslom nastavljamo i dalje ", kazao je Plenković.

"Naš osnovni je cilj osigurati kvalitetniji život, veći životni standard i što bolje mogućnosti za osobni razvitak i na tome predano radimo svakoga dana", istaknuo je.

Plenković: Vlada spriječila krah Agrokora

Ustvrdio je kako je njegova Vlada spriječila krah koncerna Agrokor i poticala gospodarski rast i zaposlenost, osvrnuo se na INA-u, Pelješki most i odnose sa susjedima, te najavio planove za budućnost kao što su ulazak  u Schengen i preuzimanja eura.

"Odlučili smo se na Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja koji je nadopunio pravnu prazninu koja je postojala... Postupili smo koherentno i zakonito u skladu sa ustavnim ovlastima", poručio je Plenković, kako prenosi Hina.

Istaknuo je kako je važno da sve institucije u skladu s podjelom vlasti rasvjetle sve okolnosti slučaja. 

"Podržali smo i razgovor o Agrokoru u Saboru. Premda zakonski okvir vrlo jasno kaže da istražno povjerenstvo prestaje s radom ako nadležna pravosudna tijela pokrenu postupke o pitanjima kojima bi se trebalo baviti, otvoreni smo za raspravu unutar nekog odbora ili na plenarnoj sjednici", rekao je Plenković.

Pohvalio je i pozitivne gospodarske pokazatelje.

"Hrvatska industrija nastavila je sa stabilnim rastom proizvodnje od 2,6 posto u prvih osam mjeseci, investicije su porasle 4,2 posto u prvoj polovici godine, a u istom razdoblju robni izvoz je porastao usporedno s istim lanjskim razdobljem za 14,5 posto, BDP je u prvoj polovici godine rastao 2,7 posto", nabrajao je premijer.

Započelo se s pripremama za uvođenje eura kao službene valute od čega, tvrdi, građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke.

Poreznom reformom, kazao je, porezni je sustav postao jednostavniji i pravedniji.

Deficit u 2016. smanjen je za 0,8 posto, a po prvi je puta došlo i do smanjenja vanjskog duga, rekao je i dodao da kada je riječ o europskim fondovima, u zadnje tri godine Hrvatska je ugovorila 2,8 milijardi eura, od čega više od polovice u prvih osam mjeseci prve godine. Pohvalio se i uvođenjem reda u poljoprivredu.

Pelješki most prioritet

Pitanje INA-e istaknuo je kao jedan od kompleksnih izazova koji su se postavili pred Vladu.

"Donijeli smo stratešku političku odluku o njezinu povratku u vlasništvo države, sa čime smo upoznali mađarske vlasti. Osnovali smo Savjet za pregovore s MOL-om... Neupitno je da s MOL-om imamo nesuglasica, ali postoji jasan interes da INA kao nacionalna i strateški važna naftna kompanija dobro funkcionira, da zadrži sve osobine vertikalno integrirane kompanije", naglasio je.

Paralelno se, podsjetio je, odvija arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, koji je 2013. pokrenuo MOL, a sva su nadležna tijela gotovo svakodnevno angažirana na tom slučaju. Drugi je, podsjetio je, pokrenula Hrvatska i završio je pravorijekom koji za nas nije povoljan. 

Strateški je interes Vlade i prometno povezivanje Hrvatske, a jedan od prioriteta je, kazao je, Pelješki most.

"Krajevi mosta grade se isključivo na hrvatskom teritoriju, a most će se nalaziti nad morskim prostorom koji pripada Hrvatskoj, tako da ne možemo prihvatiti određene zahtjeve koji sada žele uvjetovati gradnju mosta s nepovezanim političkim pitanjima. I njih ćemo rješavati, od toga ne bježimo, ali pitanje nastavka gradnje mosta s tim nema veze", poručio je Plenković.

Zadaća je Vlade, kaže premijer, i podizanje općih društvenih standarda te transformacija polarizirane društvene klime.

"Na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, rastu površnost i senzcionalizam a takvi se trendovi očituju u jačanju političkih snaga koje nude jednostavna instant rješenja... Jedna od tema koja se pokušava nametnuti kroz brza ali i dokazano neefikasna rješenja je suočavanje s prošlošću", naglasio je.

O ideološko-povijesnim temama se, kaže, prečesto govori nekritički i ostrašćeno.

"Mi smo odabrali drugi put... Osnovali smo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba izraditi sveobuhvatne mjere koje će doprinjeti suočavanju s prošlošću te izraditi preporuke o dopuštenosti uporabe nedemokratskih simbola", podsjetio je. Takav sustavan pristup je zahtjevniji, no Vlada ga je prihvatila jer vjeruje da samo tako može napraviti stvarne pomake u suočavanju s prošlošću.

Plenković se osvrnuo i na sustav odgoja i obrazovanja kazavši kako  je nastavljeno s obrazovnom reformom, uključujući i reformu kurikula, a cilj je da se nakon završene javne rasprave i recenzije kurikuluma iduće godine krene s pilot projektima kako bi se testirao novi obrazovni sustav.

U svom je obraćanju višestruko naglašavao problem starenja stanovništva, iseljavanja... Tome njegova Vlada, kaže, od prvog dana pristupa ozbiljno i odgovorno. U tom je smislu povećana financijska potpora roditeljima, 50 posto se subvencioniraju rate kredita za mlade u prve četiri godine...

Odnosi s BiH, Srbijom i Slovenijom

Govoreći o aspektima hrvatske vanjske politike naglasio je suradnju s BiH, pri čemu je istaknuo važnost osiguranja jednakopravnosti triju konstutitivnih naroda.

"U odnosima sa Srbijom imamo otvorena pitanja iz vremena osamostaljenje i agresije na Hrvatsku, što uključuje pitanje nestalih, kulturnih dobara i regionalne jurisdikcije srbijanskog zakona. Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine. Hrvatska ne da na Domovinski rat jednako kao što hrvatski branitelji nisu dali na Hrvatsku 90-tih", poručio je.

Osvrnuvši se na neriješena granična pitanja sa Slovenijom ponovio je kako Hrvatsku odluka Arbitražnog suda ne obvezuje i neće je primijeniti.

Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb.

"Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami", zaključio je premijer.

Istaknuo je kako je nakon 15 godina usvojena nova Strategija nacionalne sigurnosti, te da je nakon šest godina pada povećan obrambeni proračun.

Poručio je da modernizacijom vojnih snaga raste i naš kredibilitet kao saveznika u NATO-u, zbog čega se Vlada odlučila za nabavu višenamjenskih borbenih aviona do kraja godine.

Plenković je ustvrdio da je hrvatska obrambena industrija generator razvoja i promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda te dodao da Vlada povećava standard života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga.

Kao važan dio domovinske sigurnosti naveo je i policiju, koja se modernizira i profesionalizira, dok se upravni poslovi, poput izdavanja dokumenata, pojednostavljuju.

Veliki dio MUP-ova posla odnosi se na ispunjavanje kriterija za ulazakau Schengenski prostor, što je strateški nacionalni cilj, ustvrdio je premijer, dodavši kako Vlada želi tijekom 2018. godine dosegnuti tehničku spremnost za ulazak u jedinstveni europski prostor, kako bi Hrvatska već 2019. ušla u Schengen.

Izvor: Al Jazeera i agencije