Početak kraja dizelaša

Polovni dizeli u Njemačkoj su već pojeftinili za 10 posto (EPA)

Uz obrazloženje ekološke trezvenosti i brige za zdravlje u Njemačkoj je zvanično započela “hajka na dizela”. Savezni upravni sud u Lajpcigu u prošle je sedmice načelno dopustio uvođenje zabrane saobraćaja vozilima sa dizelskim motorima u svrhu smanjenja količine štetnih čestica i plinova u njemačkim gradovima.

Odluka Saveznog upravnog suda u Lajpcigu odnosi se konkretno na Štutgart i Dizeldorf, ali i na ostalih 70 gradova u Njemačkoj gdje vrijednosti oksida azota višestruko premašuju dopuštene granice.

Upravo zbog visine tih vrijednosti, koje već godinama prelaze dopuštene granice, grupe za zaštitu životne sredine su tužile desetine njemačkih gradova što ne smanjuju zagađenje zraka, u velikoj mjeri uzrokovano vozilima sa dizelskim motorima, i optužile Vladu da interese proizvođača automobila stavlja isped zdravlja građana.

Dizelski brodovi

Stanovnik Hamburga Guido Meyer, ukazuje na problem zagađenja u njemačkoj metropoli, ali prema njegovim riječima automobili ne predstvaljaju ozbiljniju prijetnju kvalitetu zraka.

Jedan brod zagadi više nego hiljade modernih dizelskih automobile

“Simbol grada Hamburga je luka na Elbi koja svakodnevno primi i stotinu brodova. Svaki taj brod zagađuje više nego hiljade modernih dizelskih automobile koji se u tom trenutku nalaze u gradskom jezgru. Nivo zagađenja je nezamisliv, o tome se u javnosti govori, ali ne koliko o automobilima sa dizelskim motorima i navodnoj alarmantnoj emisiji ispušnih plinova“, navodi Meyer.

Na tezu Guida Mayera nadovezuje se analitičar automobilske industrije Almir Grebović, dodajući nizu zagađivača još avione i kamione, koji se trenutno ne spominju u kontekstu ekološki neprihvatljivih vozila.

Brod ‘začadi’ kao 21,45 miliona dizelaša

Jedan veliki kruzer (kao pogonsko gorivo koristi tešku naftu), poput “Harmony of the Seas”, koji je sa 6.780 putnika težak preko 120.000 tona, dnevno troši 150 tona goriva. Dnevna emisija čestica čađi dostiže i do 450 kilograma, a to je ravno emisiji čestica ugljena za 21,45 miliona modernih dizelskih automobila. Prema zvaničnim podacima u Njemačkoj je registrovano 45,8 miliona automobila.

„Dizelski automobili kudikamo manje zagađuju od kamiona, a da ne spominjemo avione. Ogromna količina energije treba biti utrošena da bi se jedan, na primjer, Boeing 747 od 300 tona digao na 15.000 metara. I kada se vratimo na zvanične podatke da sva prevozna sredstva u svijetu zagađuju od 8 do 12 posto od ukupnog udjela, savremeni dizelaši jedva predstavljaju zagađivače“, kaže Grebović.

Grebović navodi da iza svih tako radikalnih promjena stoji lobi proizvođača “nečega”, ali i da se zakonitosti u industriji ne mogu mijenjati „preko noći“, čemu teži trenutni tempo zabrane dizela u njemačkim gradovima.

„Ako se traži čist vazduh, onda se prvo mora riješiti Kina, njena industrija i njene ‘domicilne’ automobile, ali očigledno je da se ovdje definitivno ne radi o ekologiji već o nečem drugom“, tvrdi Grebović.

Zanemariv udio u zagađivanju

Klimatolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu kaže da automobili imaju gotovo zanemariv udio u globalnom zagrijavanju, odnosno, da se i ne spominju u kontekstu uzročnika klimatskih promjena.

„Teško je izdvojiti dizel kao zasebnog zagađivača, to je samo mali dio ogromne mašinerije koja utiče na promjenu klime kroz stakleničke plinove. Pored svih ostalih direktnih zagađivača, dizelske automobile izdvojiti kao odgovorne uzroke onečišćenja zraka, nestabilna je teorija. Uopće, prevozna sredstva se jedva nalaze na listi svjetskih zagađivača“, navodi Krajinović.

Konkretno, gotovo 12 miliona vozila u Njemačkoj moglo bi da bude pogođeno zabranama a u prvoj reakciji na odluku iz Lajpciga dizeli su u toj zemlji već pojeftinili za 10 posto.

Napraviti prostor elektroautomobilima

Ova odluka njemačkog suda ima i simboličnu težinu jer Njemačka slovi za epicentar autoindustrije i „zemlja začeća“ prvog motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, tako da sva dešavanja šalju jasnu poruku gdje je dizel pozicioniran nakon omasovljena električnih automobila.

Automobilski entuzijasta iz Frankfurta Samir Berović, posjeduje dizela i kaže da će ga voziti dok bude bio legalan u njemačkim gradovima, ali i da je najavljena zabrana ishitren slijed događaja koji bi trebao napraviti prostora za električne automobile.   

“Ja radim u autoindustriji pa ovaj problem duže vremena pratim, od pojave električnih automobila svašta se desilo sa dizelom. U ovom trenutku u Nemačkoj se vozi gotovo 12 miliona dizelaša, od čega većinu čine nova vozila, odnosno, automobili stari nekoliko godina. Dakle, ako se ova borba protiv dizela sprovede kako se najavljuje, sledi haos… ljudi su puno para dali na nove automobile i stvarno je nelogično ih se tako lako odreknu“, navodi Berović.

Novi pravac autoindustrije, Porsche na struju

Prije manje od deset godina Porsche je predstavio supermodernog SUV-a sa dizelskim motorom koji je zadovoljio sve kriterijume sportskog automobila uz karakter ekonomičnog prevoznog sredstva za svakodnevnu upotrebu. Uz najave odbacivanja tog “zastarjelog i prljavog“ koncepta dizelaša (koji se i dalje uspješno prodaje), ova kompanija je na sajmu u Ženevi predstavila potencijalnog nasljednika na električni pogon.

Poruka je jasna, Porsche, simbol njemačke brzine prelazi na struju.

„Benzinac mi je realna alternativa, ali smatram da su elektroautomobili izvesna budućnost, i kada se stvore uslovi, pre svega, bolja mreža punjača, i malo niža cena… kupiću sebi automobil na struju“ kaže Berović iz Frankfurta.

Izvor: Al Jazeera