Počinje suđenje ‘računovođi Auschwitza’

Groening je brojao novac pronađen u ličnim stvarima zatvorenika i slao ga u štab SS-a u Berlin, rekli su tužioci (AP)

U Njemačkoj počinje suđenje bivšem komandiru jedinice mladeži SS-a Oskaru Groeningu (93) koji je optužen za pomaganje u ubistvu 300.000 ljudi u logoru Auschwitz.

Groening je decenijama normalno živio u mjestu Lueneburger Heide u sjevernoj Njemačkoj, ali će u utorak izaći pred okružni sud u tom gradiću.

Nakon što se dobrovoljno prijavio u elitni Waffen-SS, Groening je služio u Auschwitz-Birkenauu, najvećem koncentracionom logoru koji je organizirala nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu, u kojem je ubijeno više od milion ljudi, većinom Jevreja, prenose agencije.

Njemački magazin Spiegel, Groeninga je, u profilu koji je 2005. napravio o njemu, nazvao “računovođom Auschwitza”, a taj se naziv zadržao. On je tada pričao o vremenu koje je proveo u Auschwitzu i nije negirao da su se tamo dogodila masovna ubistva.

Optužen je za pomoć u skrivanju prtljage zatvorenika. “Tako su uništavani tragovi masovnih ubistava prije dolaska idućih zatvorenika”, navelo je tužilaštvo iz Hanovera.

Također je i brojao novac pronađen u ličnim stvarima zatvorenika i slao ga u štab SS-a u Berlin.

Bio je potpuno svjestan da su zatvorenici označeni kao “nesposobni za rad” ubijani, tvrdi tužilaštvo. Na taj je način “stvarao ekonomsku korist nacističkom režimu i podržao sistemski proces ubijanja”.

Zakašnjela pravda

“Preživjelima je ovo vrlo zakašnjela pravda, koju očekuju od njemačkog pravosuđa”, rekao je Thomas Walther, advokat koji zastupa 31 od više od 60 tužilaca, među kojima su preživjeli logoraši, ali i osobe rođene poslije rata.

“Oni žele pravdu, a Groening lično ima u rukama veliki dio te pravde, istinu. Njihovi roditelji i članovi porodice dobit će opet lica, glasove. Oni rođeni kasnije imali su braću i sestre koje nikad nisu upoznali”, dodao je.

Objasnio je da dokazi o pomaganju u nacističkim zločinima sada lako mogu dovesti do presude, za razliku od prije, kada se moralo dokazati da je optuženi lično učestvovao u ubistvima.

Iz pravnih razloga optužbe su ograničene na tzv. Mađarsku akciju iz ljeta 1944, kada je u Auschwitz stiglo najmanje 137 vozova, a od 425.000 ljudi koji su njima stigli, 200.000 ih je ubijeno u plinskim komorama.

Medijsko zanimanje za suđenje je veliko i u sudnici u Lueneburgu za predstavnike medija je rezervirano 60 mjesta, od koji 23 za strane novinare. Predviđeno je održavanje 27 ročišta, a suđenje bi trebalo završiti 29. jula.

“Stalno mislimo da smo stigli do kraja, a onda se pojave nova suđenja”, rekao je Kurt Schrimm iz Kabineta državnog tužioca u Ludwigsburgu, koji istražuje nacističke zločine.

“Međutim, što su svjedoci i optuženi stariji, manji su izgledi za nova velika suđenja”, dodao je.

Izvor: Agencije