Pogled u budućnost, šta nas očekuje 2018?

Analitičar Denis Avdagić ističe da njemački socijaldemokrati neće dati popusta kancelarki Angeli Merkel pa i po cijenu novih izbora (EPA)

Naredna godina će, kao i 2017., biti godina izbora čiji će ishod utjecati političke tokove u svijetu i Evropi.

Rusi će birati predsjednika, a mnogi na tom mjestu vide dosadašnjeg lider te zemlje Vladimira Putina, koji je najavio da će na njima učestvovati kao nezavisni kandidat.

Oči ljevičara u Evropi i svijetu će 2018. biti okrenute prema Mađarskoj i Češkoj, gdje se održavaju parlamentarni i predsjednički izbori na kojim desničari traže svoju šansu da učvrste vlast.

Ti izbori se održavaju nakon olakšanja koje su ljevičarima u Evropi i svijetu donijeli porazi populiste Geerta Wildersa u Holandiji i Marine Le Pen u Francuskoj na izborima u tim zemljama 2017. i razočarenja kojeg su doživjeli nakon dobrih rezultata Alternative za Njemačku (AfD) na tamošnjim izborima.

Upravo za Njemačku će početak 2018. biti krucijalan, kada će se odlučivati da li će zemlja dobiti stabilnu vlast ili će se održati novi izbori. Nastavak procesa Brexita će naredne, kao i 2019., biti glavna okupacija evropskih čelnika, koji žele da se on što prije okonča.

Izbori će biti održani i u SAD-u, gdje će se birati novi članovi Senata i Predstavničkog doma.

Naredna godina je izborna i u zemljama regije, BiH, Crnoj Gori i Sloveniji, a mnogi analitičari smatraju da je u nekim od njih predizborna kampanja već uveliko u toku.

Ljubitelji sporta će 2018. moći uživati u Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, Zimskim olimpijskim igrama u Južnoj Koreji i Evropskom rukometnom prvenstvu u Hrvatskoj.

Al Jazeera vam donosi pregled događaja koji će obilježiti 2018.

Svijet:

#1 Nastavak pregovora o Brexitu

Lideri Evropske unije postigli su krajem 2017. sporazum o pokretanju druge faze u razgovorima o Brexitu, izlasku Velike Britanije iz EU-a. Druga faza će podrazumijevati pregovore o uvjetima tranzcionog perioda i izradu okvira za buduće odnose. Iz Brisela su saopćili da će prioriteti sada biti prevođenje postignutog dogovora o pravima građana, granici s Irskom i novcu koji Velika Britanija treba isplatiti Uniji u pravno obavezujući Sporazum o izlasku. Istovremeno će početi rad na uvjetima tranzicionog perioda, koji bi uslijedio po zvaničnom izlasku Velike Britanije iz EU-a u martu 2019. godine.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da je odmah po završetku referenduma o Brexitu izrazio sam skepsu u stvarnom ostvarenju tog doista posve promašenog i štetnog završnog čina nerazumne ideje o istupanju Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije.

“A upravo kako bi se pomoglo buđenju iz te noćne more naši političari i predstavnici EU-a u pregovorima moraju oštro i pravedno pregovarati. Brexit priča je velika prilika da se pokaže kako je Unija pravedna i dobra zajednica koja nema nikakvu alternativu. Ujedinjenje Europe je tisućljetna ideja, san koji donosi mir i prosperitet. Naravno, nikoga se ne treba u savezništvo tjerati ali nitko ne smije niti koristiti blagost Europe“, navodi Avdagić.

Zato, kako navodi, treba se sa svake instance pa i one građanske tražiti da se ti pregovori vode pedantno i strogo, jednako onako kako se vode i oni o priključenju.

“Upravo to bi moglo u Britaniji probuditi i ojačati one snage koje znaju da nije u ničijem interesu stvarni odlazak iz EU. Priželjkujem stoga novi referendum. A u pogledu pregovora snažnu i zajedničku poziciju svih članica Europske unije“, navodi Avdagić.

#2 Parlamentarni izbori u Palestini

Palestinske stranke su se krajem 2017., poslije pregovora u Kairu koje su predvodile rivalske strane Hamas i Fatah, dogovorile da parlamentarni izbori budu održani do kraja 2018. Odluku o datumu parlamentarnih izbora donijet će palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Dvije najveće stranke – Fatah i Hamas – potpisale su sporazum o pomirenju 12. oktobra uz egipatsko posredovanje, na osnovu kojega bi Hamas trebao predati vlast u Pojasu Gaze do 1. decembra.

Nije bilo palestinskih parlamentarnih izbora otkad je Hamas od Fataha preuzeo kontrolu nad Gazom prije deset godina. Fatah dominira palestinskim vlastima na Zapadnoj obali, koja je pod izraelskom okupacijom.

Vedran Obućina, šef Odjela za Tursku i Bliski istok u Institutu za evropske i globalizacijske studije, kaže da je dogovor o koalicijskoj vladi nacionalnog jedinstva Fataha i Hamasa jedan je od najvećih uspjeha arapske diplomatije i svakako korak naprijed za palestinski narod i borbu protiv izraelske prijetnje i zaustavljanja pregovora o rješenju dviju država.

“Velike su nade za 2018. godinu, ali čini se da je Trumpova katastrofalna odluka o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela dovela do starih rasprava između Hamasa i Fataha oko načina pristupanja ostvarenju palestinske državnosti. Hamas se želi vratiti borbenim aktivnostima, Fatah želi sačuvati diplomatsku razboritost. Zanimljivo, niti jedan javni istup izraelskih političara i vojnih časnika nije bio uperen protiv palestinskog sigurnosnog sustava na Zapadnoj obali, kao što je bio protiv Hamasa. Izraelska obrana smatra kako će Mahmoud Abbas, unatoč teškim uvjetima u kojima se našao, učiniti sve u svojoj moći za sprječavanje izbijanja nasilja, barem na području Zapadne obale. Umjesto toga će se usmjeriti na pronalaženje diplomatskog rješenja bez američkog posredovanja“, navodi Obućina.

Dodaje kako je palestinski ministar vanjskih poslova Rijad al-Maliki već najavio kako se među arapskom braćom i drugim članovima međunarodne zajednice traži medijator koji će pomoći u nastanku rješenja dviju država.

“I doista, snažni prosvjedi koji su povedeni na Zapadnoj obali ubrzo su utihnuti i nadziru ih sigurnosne snage Palestinske samouprave; dok su zaustavljali Hamasove pozive na Intifadu, ujedno su dopustili stanovnicima izraz bijesa. Očito, palestinsko vodstvo nije htjelo prikazati Abasa kao gubitnika u cijeloj priči, ali i kao mudrog predsjednika koji neće reagirati na provokacije. Hamas je, također, donekle u rasulu i možemo očekivati kroz 2018. godinu nastavak raznih oblika iznenadnih preokreta i nestabilnosti, u kojima možemo uočiti: (1) Fatahovo nastojanje za diplomatskim rješenjem i čvršćim povezivanjem s Egiptom i Jordanom; (2) Turski i iranski pritisak na Hamas za nastavkom borbe protiv Izraela, uz potencijalno spajanje fronta s Hezbollahom; (3) Učinak rješenja sirijskog rata i prelijevanje boraca u druge zemlje, uključujući Palestinu, te čimbenike manjih skupina kao što je Islamski džihad“, mišljenja je Obućina.

#3 Predsjednički izbori u Rusiji

Predsjednički izbori u Rusiji bit će održani 18. marta 2018. Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da da će na predstojećim predsjedničkim izborima učestvovati kao nezavisni kandidat, uz konstataciju da opozicija nema “snažnog kandidata” koji bi mu se suprotstavio.

Po riječima Denisa Avdagića, ne treba puno znanja, a ni vidovnjačkih sposobnosti da se predskaže kako će Putin biti novi/stari predsjednik Rusije.

“S jedne strane točno je da nema jakog protukandidata. S druge, ne vidim kako bi se i mogao netko izboriti za takvu poziciju jer oporba u Rusiji nema velike i ravnopravne mogućnosti za pošteno političko takmičenje. Međutim, treba reći kako ovoj teritorijalno najvećoj zemlji i nuklearnoj sili Putin donosi i stabilnost. Šteta je pak što si nije priuštio priliku da ga povijest upamti kao najvećeg reformatora, kao onoga koji je donio istinsku demokraciju i povećao prava građana. On doista propušta takvu priliku“, ističe on.

Rusija, nastavlja, ima važnu ulogu u svijetu, počevši od one formalne u UN-u pa do one realne gdje se nju itekako pita širom svijeta kako rješavati krize i probleme.

“A to zapravo znači da se pita Putina. Zato osim što se svi diljem svijeta pitamo kako će se voditi američka vanjska politika, nije puno manje važno kako će se voditi ona ruska. U tom smislu ona nam je poznata i ponovno i tu treba konstatirati kako je šteta što i tu pristup Rusije nije takav da pomaže napretku i pozitivnom progresu. Zato bih rado zaželio svima nama da u slijedećoj godini nekim čudom doživimo u tom pogledu pozitivnu promjenu“.

#4  Izbori za Senat i Predstavnički dom SAD-a

Mnogi analitičari smatraju da će ovo biti veliki ispit za američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove republikance, nakon što je Trump izabran za predsjednika SAD-a. Izbori će biti održani 6. novembra, a vodit će se borba za svih 435 sjedišta u Predstavničkom domu SAD-a i 33 od 100 sjedišta u Senatu te zemlje.

Iako je još dalek put do izbora, mišljenja je vanjskopolitički analitičar Avdagić, prilično je vidljivo kako će republikanci platiti ceh od predsjednika Trumpa.

“Iako predsjednika kontroverze prate i od prije izbora, do ovog izbornog ciklusa njegova potpora će vrlo vjerojatno dodatno snažnije okopniti a time nanijeti i vrlo jasnu štetu republikanskoj opciji. Stranka se stoga mora ili distancirati od Trumpa, a to bi dovelo i do unutarnjih sukoba ili prihvatiti cijenu ovakvog međuodnosa. Naravno ne možemo isključiti niti da dođe i do postupka impeachmenta. Rekao bih da ako se prašina diže, onda ne treba isključiti da oluja dolazi“, kaže Avdagić.

Ono što je loše, smatra, je to da kad Amerika kiše, prehladi se cijeli svijet.

“To je globalna realpolitika. Bilo kakve turbulencije u SAD-u mogu izrazito negativno utjecati na globalne događaje. Zato iz želje da nam svima bude bolje u 2018. želim što manje turbulentnih vremena u jedinoj stvarnoj globalnoj sili“.

#5 Parlamentarni izbori u Mađarskoj

Parlamentarni izbori u Mađarskoj će se održati  u aprilu ili maju 2018. godine. Predsjednika Mađarske bira parlament svakih pet godina. Bit će izabrano 199 članova Državne skupštine, od kojih se 106 bira u pojedinačnim izbornim jedinicama, a 93 po partijskim listama.

Pitanje, koje analitičari i mediji postavljaju prije ovih izbora, je da li je ljevica sposobna da se ujedini.

Denis Avdagić u Mađarskoj očekuje ostanak stranke Fidesz Viktora Orbana na vlasti.

“Sve projekcije i ankete pokszuju stabilnost pa čak i trend novog rasta podrške vladajućima. Naravno najbolja anketa je ona izborna, međutim mislim da Jobbik kao ekstremno desna stranka i druga pp snazi nema mogućnost napada na vladajuću poziciju, a ostale oporbene stranke nemaju lidera koji bi se mogao kvalitetno konfrontirati Viktoru Orbanu“, navodi on.

#6 Predsjednički izbori u Češkoj

Građani Češke izaći će u januaru 2018. na tek druge predsjedničke izbore u savremenoj historiji zemlje na kojima se ishod odlučuje narodnim glasanjem. Dvadesetak kandidata, među kojima je i aktuelni predsjednik Miloš Zeman, najavilo je svoju kandidaturu uoči glasanja za koje je predsjednik Senata Milan Strech izjavio da biti održano 12 i 13. januara. Zeman je poznat po svojim antimuslimanskim i proruskim stavovima. Ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji apsolutnu većinu, izbori će ući u drugi krug 26. i 27. januara. Predsjednički mandat u Češkoj traje pet godina.

Češki izbori bi po mišljenju Denisa Avdagića mogli biti nešto neizvjesniji, nego oni u Mađarskoj. Kaže, ipak, da Zeman drži vodeću poziciju i samo neki novi elementi u kampanji to mogu promijeniti.

#7 Stabilna vlast ili novi izbori u Njemačkoj

Lider Socijaldemokratske partije Njemčake Martin Schulz preporučio je u decembru 2017. da njegova stranka počne pripremne pregovore s konzervativcima kancelarke Angele Merkel o formiranju vladajuće koalicije.

SPD, koji je u septembru pretrpio najgori izborni rezultat u poslijeratnoj eri, prvobitno je planirao da ode u opoziiju, ali se našao pod pritiskom da razmotri koalicijske pregovore nakon što Angela Merkel nije uspjela formirati koaliciju Jamajka s dvije manje stranke.

Kao tematske cjeline u kojima se Unija i SPD najviše razilaze su navedeni reforma zdravstvenog sistema i dozvola izbjeglicama i migrantima da u Njemačku dovedu svoje članove porodice, za što se zalaže SPD, a čemu se protive demokršćani.

Nakon propadanja pregovora o koaliciji Jamajka, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji želi izbjeći nove izbore, obavio je razgovor sa Schulzom, nakon čega je on pristao još jednom razmotriti pregovore o koaliciji s CDU/CSU-om.

Avdagić ističe da njemački socijaldemokrati neće dati popusta kancelarki Angeli Merkel pa i po cijenu novih izbora.

“Oni su se tu jasno postavili. Teško da bi i CDU od njih profitirao i to bi čak mogao biti u tom slučaju i kraj Merkelice. Njemačka ima snažnu ekonomiju ali i nezadovoljne europske partnere kao i one američke. Bez jakog političkog vodstva i parlamentarne stabilnosti Njemačka bi se mogla naći u problemima. Stoga očekujem otvorene pregovore sa strane kancelarke i dogovor“, navodi on.

Regija:

#8 Opći izbori u Bosni i Hercegovini

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će provedeni u oktobru 2018. godine, najavila je Centralna Izborna Komisija. Na izborima se biraju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnici za Parlament Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić izjavila je da će izbori biti održani sa ili bez izmjena postojećeg izbornog zakona.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ranije ove godine stavio van snage odredbe izbornog zakona koje su definirale način indirektnog izbora zastupnika iz skupština deset kantona u Dom naroda federalnog Parlamenta, iz kojeg se, opet indirektno, bira Dom naroda državnog Parlamenta.

Takva sudska odluka rezultat je iz žalbe koju je podnio Božo Ljubić, sadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru i dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Iz stranaka okupljenih u NHS-u, odnosno oko Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, nakon toga su ocijenili kako bi provedba novih izbora bez promjena Izbornog zakona dovela Bosnu i Hercegovinu u novu krizu, jer ne bi bilo moguće kompletirati zakonodavnu vlast, a na nivou Federacije ne bi mogla biti izabrana ni nova vlada.

HNS je stoga u parlamentarnu proceduru uputio svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, a njega je za sada prihvatio Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, no nema izgleda da on dobije podršku i u Zastupničkom domu.

Taj prijedlog predviđa da se hrvatski, odnosno bošnjački zastupnici u federalnom Domu naroda biraju pretežno iz kantona u kojima su jedan, odnosno drugi narod u većini.

Iako se na to ne odnosi sudska presuda u “slučaju Ljubić”, HNS je predložio i uspostavu etničkih ad hoc izbornih jedinica, iz kojih bi se birali hrvatski, odnosno bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Stranka demokratske akcije je na taj prijedlog odgovorila svojim protivprijedlogom.

Novinar Benjamin Butković ističe da će izbori, bez nema sumnje, biti održani.

“Male su šanse da se postigne parlamentarna većina o bilo kom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH koji su trenutno u opticaju. Rješenje vidim u odluci visokog predstavnika prije ili nakon održavanja izbora. Prije, ako procijeni da dogovora političkih strnaka nema do objave datuma izbora ili poslije, na temelju izborni rezultata. S obzirom da HDZ BiH, a ni SNSD-ova parlamentarna većina u entitetu Republika Srpska ne pokazuju interesovanje za primjenu odluke Suda u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH, možda je to prilika za visokog predstavnika da odlukom nametne i rješenje tog pitanja i konačno izbriše diskriminaciju u izbornom procesu“, objašnjava Butković.

Što se rezultata izbora tiče, nastavlja on, vjerovatno većih promjena neće biti.

“Disciplinirano biračko tijelo stranaka koje već godinama vladaju ponovo će se pojaviti na biralištima. Stranke ljevice, samo ujedinjene, mogu imati ozbiljniji rezultat ukoliko se fokusiraju na dvije stvari: nagovore birače koji ne izlaze na izbore da iskoriste svoje pravo i umire neutemeljene sujete svojih lidera. U RS-u Savez za promjene predvođen SDS-om nije iskoristio pruženu priliku, pa će vladavina SNSD-ove koalicije potrajati i naredne četiri godine“.

#9 Predsjednički izbori u Crnoj Gori

Predsjednički izbori Crnu Goru očekuju na proljeće 2018. godine. Dok u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) smatraju da bi za njih najbolja opcija bio bivši premijer i akuelni lider vladajuće crnogorske stranke Milo Đukanović, u opoziciji još nemaju dogovor o mogućem zajedničkom kandidatu.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović izjavio je da će predsjednički izbori u ovoj zemlji biti raspisani do 22. decembra.

Darko Šuković, glavni urednik Radija AntenaM iz Podgorice kaže da je trenutno nezahvalno davati bilo kakve ozbiljnije prognoze.

“Neka ozbiljnija priča bit će tek moguća kada DPS zvanično saopći ime svog kandidata. U zavisnosti od toga, da li će to biti Đukanović ili neko drugi, potezi i reakcije opozicije mogu biti značajno različiti. Najvažnije pitanje je trenutno da li će kandidat DPS-a, de facto vladajuće koalicije, biti Đukanović ili neko drugi. U ovom trenutku se čini prilično izvjesno da se opozicija ne može dogovoriti o zajedničkom kandidatu“, tvrdi Šuković.

#10 Parlamentarni izbori u Sloveniji

Parlamentarni izbori u Sloveniji će se održati u junu 2018., a birano će biti 90 članova Državne skupštine. Osamdeset osam kandidata se bira na otvorenim listama proporcionalnom zastupljenošću, gdje se mjesta dodjeljuju korištenjem metode d'Hondt, zasnovanom na izbornom pragu od četiri posto, dok su dvoje izabranih pripadnici italijanske i mađarske manjine putem glasanja first-past-the-post. Ženski kandidati moraju činiti najmanje 35 posto kandidata na izbornoj listi, osim u slučajevima gdje postoje samo tri člana, gdje mora biti biti najmanje jedan muški i ženski kandidat.

Politički analitičar iz Slovenije Gašper Lubej tvrdi da će parlamentarni izbori najvjerojatnije biti održani 3. juna jer je to i neki ustavni rok, ali i svakako prije sezone godišnjih odmora

Vlast će, kaže, nastojati sačuvati Stranka modernog centra aktualnog premijera Mire Cerara, to je stranka socijalno-liberalne orijentacije koja je u dosadašnjem sazivu imala 35 zastupnika i bila u koaliciji sa Strankom penzionera Karla Erjavca (11 zastupnika) i socijaldemokratima Dejana Židana (šest zastupnika).

“Iako je ljevica dugo na vlasti, najveći potencijal ima Slovenska demokratska stranka, konzervativci koje predvodi Janez. Janša je svojevremeno bio premijer, od 2004. do 2008. godine, kad je u Sloveniji uveden euro, nakon 12 godina Drnovšekove vladavine. Kratko je bio premijer i tokom 2013. godine. Iako ima najveći potencijal, a ankete mu daju najveće šanse, zapravo ga svi izbjegavaju. I Marjan Šarec, koji se našao u drugom krugu izbora za predsjednika Slovenije (u kojem ga je pobijedio Borut Pahor) također ide na izbore, odlučio je kapitalizirati dobar rezultat na predsjedničkim izborima i ankete mu daju dobre šanse, njegov izlazak na izbore bio je i očekivan, mogao bi razdrobiti lijevi centar, ali ima kapacitet osvojiti glasove i u centru, i na desnici. Neke ankete mu daju čak i prvu poziciju, no to nije baš realno iako će Slovenija i ovu godinu završiti s velikim privrednom rastom. Cerar se nije uspio nametnuti kao lider i to mu je ključna zamjerka“, navodi Lubej.

#11 Izbori u Beogradu

Glavni odbor Srpske napredne stranke (SNS) odlučio je da će beogradski izbori biti održani u martu 2018.

Odlukom je potvrđen prijedlog vođe stranke Aleksandra Vučića. Prethodni izbori za Beograd održani su u martu 2014, zajedno sa vanrednim parlamentarnim, i mart 2018. je posljednji datum kada moraju biti održani.

Vera Didanović, novinarka NIN-a, kaže da su beogradski izbori uvijek bili važni, a da se mjesto gradonačelnika obično tretira kao treće po značaju u Srbiji – iza premijerskog i predsjedničkog.

“Važnost te funkcije potiče od činjenice da Beograd raspolaže ozbiljnim resursima, što, naročito u sistemu kakav je srpski, donosi finansijsku korist pobedničkoj političkoj partiji ali i brojnim povezanim licima iz biznisa, medija i drugih oblasti. Gledano kroz istoriju, vidi se da dolazak na mesto gradonačelnika obično znači i dalji napredak, kako u stranačkoj hijerarhiji, tako i na državnim pozicijama“, kaže ona.

Navodi da za Vučićevu naprednjačku vlast predstojeći beogradski izbori imaju još veći značaj od uobičajenog, prije svega zato što je, prema anketama javnog mnijenja, riječ o prvim izborima u posljednjih pet godina u kojima pobjeda njegovog SNS-a nije zagarantirana – “tačnije, naprednjaci i dalje deluju kao favoriti, ali im istraživači ne daju šansu da samostalno, odnosno, sa uobičajenim partnerima (SPS) formiraju vlast“.

“Vučić je na dosadašnjim izborima sam sebi postavio visok cilj – osvajanje 50 posto glasova, tako da bi, psihološki posmatrano, neki slabiji rezultat (ispod 40 posto, na primer) delovao kao poraz, čak i ako bi ta stranka uspela da nađe partnere za formiranje vlasti. Zato se veruje da bi loš rezultat na beogradskim izborima – i to ne samo poraz, već i tesna pobeda – označio početak kraja Vučićeve vladavine. Ako se ima na umu metod vladanja, koji podrazumeva oslanjanje što na interes, što na strah birača ali i samih pripadnika vlasti, deluje vrlo verovatno da će nakon prvog znaka Vučićevog slabljenja, krenuti talas „prebega“ ili makar jasnog distanciranja od sadašnjeg centra neprikosnovene moći. Tokom dosadašnjih pet godina vladavine, kombinovanom metodom „štapa i šargarepe“ Vučić je uspevao da kontroliše političku scenu tako da niko – čak ni njegov koalicioni partner SPS, ne pređe „prag“ od 10 odsto podrške“.

Eventualna pobjeda na beogradskim izborima, zaključuje Didanović, doprinijela bi finansijskom i kadrovskom oporavku opozicije, ali i djelomičnom oslobađanju medijske scene, što je za Vučića opasnost koju će na svaki način pokušati da spriječi.

#12 Samit zemalja Zapadnog Balkana u Londonu

London je 2018. domaćin Samita zemalja Zapadnog Balkana, koji svake godine okuplja političare iz zemalja regije. Samitu u ime britanske premijerke Therese May prisustvuje ministar vanjskih poslova Boris Johnson.

“Ponosan sam što će Britanija biti domaćin Samita za Zapadni Balkan 2018. godine. To je čvrst pokazatelj britanske podrške reformama potrebnim za poboljšanje sigurnosti regije, podsticanje njene privrede i za borbu protiv izazova kao što su ilegalne droge i trgovina ljudima koji predstavljaju prijetnju svima nama bilo na Zapadnom Balkanu ili u Velikoj Britaniji”, rekao je Johnson.

Mnogi evropski zvaničnici su ocijenili da će naredna godina biti najvažnija što se tiče eurointegracija zemalja zapadnog Balkana koje još nisu članice EU-a. Zadnji u nizu je to kazao evropski komesar za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn je kazao da je EU sve više voljan razmotriti članstvo zemalja zapadnog Balkana u Uniji, te da su naredne dvije godine dobre za proširenje.

Na samitu u Londonu će, između ostalog, biti ocijenjeni efekti Berlinskog procesa, diplomatske inicijative za daljnje proširenje EU-a koja je pokrenuta 2014. u Berlinu.

Analitičar Denis Avdagić kaže da će 2018. svakako biti važna godina za nove ideje i poticaje eurointegracija preostalih zemalja regije.

“Postaje jasno i kako su granična pitanja važna. Zemlje bivše Jugoslavije zapravo uopće nisu međusobno razriješile granicu. To je jedno od kljućnih pitanja čak i bez obzira na sam put prema EU. Jer ono može trajno narušavati odnose među državama. Londom ugošćuje slijedeći susret lidera i svakako će biti zanimljivo vidjeti njegovu agendu, posebno u kontekstu položaja Britanije u odnosu na EU.Prethodni summit Berlinskog procesa u Trstu bio je zanimljiv zbog jasnih projekata. Ukoliko se nastavi s tim principom, naglašavanja “mrkve” i nagrade za suradnju, to može donijeti i vidljivije efekte u jačanju tempa pristupa EU“, tvrdi Avdagić.

Sport:

#13 Svjetsko prvenstvo u Rusiji

Svjetskog nogometnog prvenstva će biti održano od 14. juna do 15. jula 2018.  u Rusiji. Utakmice će se igrati u 11 gradova: Moskvi, Sankt Peterburgu, Kalinjingradu, Volgogradu, Kazanju, Nižnjem Novgorodu, Samari, Saransku, Rostovu, Jekaterinburgu i Sočiju. Od regionalnih reprezentacija, na ovo prvenstvo su se plasirale Hrvatska i Srbija.

Hrvatska se nalazi se u grupi D s Argentinom, Islandom i Nigerijom, dok će nacionalni tim Srbije igrati protiv selekcija Brazila, Švicarske i Kostarike u grupi E.

#14 Olimpijske igre u Južnoj Koreji

Olimpijske igre će biti održane u južnokorejskom gradu Pyeongchang. ZOI, koji će biti održane od 9. do 25. februara iduće godine, u sjeni su napetosti na Korejskom poluotoku, gdje Sjeverna Koreja u zadnje vrijeme demonstrira svoju nuklearnu moć. Pyeongchang se nalazi samo 80 kilometara od granice između dvije Koreje. Generalna skupština Ujedinjenih naroda odobrila je u novembru rezoluciju kojom se pozivaju sve države da zaustave sukobe i učestvuju u primirju za vrijeme trajanja igara. Primirje bi trajalo od sedam dana pred početak Igara 9. februara, do sedmog dana po njihovom završetku, 18. marta.

#15 Evropsko rukometno prvenstvo u Hrvatskoj

Hrvatska će od 12. do 28. januara 2018. godine biti domaćin 13. Evropskog prvenstva za rukometaše na kojem će nastupiti 16 najboljih selekcija „Starog kontinenta“.

Ovo je drugi put da je Hrvatska domaćin rukometnog EP-a, a organizaciju je dobila na Kongresu Evropske rukometne federacije EHF u Dublinu 20. septembra 2014. godine. Od regionalnih selekcija, na ovom prvenstvu učestvuju Hrvatska, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Slovenija.

Istraživanje svemira:

NASA će u novembru na Mars poslati InSight robota kako bi izvršio geološka ispitivanja te planete.

Dva svemirska turista bi 2018. trebala biti poslana u svemir, kako bi letjela oko Mjeseca u falkon raketi, što je bio prvi put da su ljudi otišli izvan zemljine niske orbite od 1972. godine

Izvor: Al Jazeera