Pogled u crnu dušu Amerike

Neredi u Baltimoreu pokazuju da je pitanje rasa neuralgična tačka američke politike (EPA)

Piše: Boško Jakšić

Kao u dramatičnom političko-kriminalnom trileru: na jednoj strani oko 2.000 pripadnika Nacionalne garde i još 1.000 policajaca, na drugoj stotine ljutitih demonstranata. Zapaljene zgrade i automobili. Gumeni meci, kamenice. Valjaju se kanisteri sa suzavcem i dimne bombe. Iznad – policijski helikopteri.

Baltimore, verovatno rasno najpodeljeniji od svih starih gradova Istočne obale, postao je novo žarište duboko ukorenjene, infektivne tenzije između lokalne policije i većinskog crnog stanovništva koja je poslednjih meseci zahvatila više američkih gradova.

Potvrđujući nedavni izveštaj FBI-ja da su mladi crnci sve češće žrtve policijske brutalnosti, Afroamerikanac Freddie Gray je 19. aprila umro od povreda kičme zadobijenih pet dana ranije pod nerazjašnjenim okolnostima u policijskom vozilu u koje je ubačen iz još nepoznatih razloga.

Smrt 25-godišnjaka podsetila je na simptomatično, arbitrarno i često brutalno ponašanje policije prema Afroamerikancima, na prekomernu upotrebu sile isključivo protiv obojenog stanovništva i drugih manjina u SAD.

Vratila je sećanje kako su beli policajci prošle godine ubili Trayvona Martina u Miamiju, Michaela Browna u gradu Ferguson u Missouriju, 12-godišnjeg Tamira Ricea u Cleveland ili Erica Garnera u New Yorku.

Sistematski rasizam

Usledili su mirni protesti po siromašnim četvrtima na zapadu grada u kome crnci čine 60 odsto od 620.000 stanovnika, ali dan posle sahrane kojoj je u ponedeljak prisustvovalo 2.000 ljudi, uprkos apelima Freddijeve porodice i crkvenih vlasti, izbila je erupcija nekontrolisanog nezadovoljstva i brzo se prenela na ulice: zapaljeno je 19 zgrada, prodavnice su pljačkane, povređeno je 20 policajaca, a uhapšeno više od 250 osoba.

U gradu u kome gotovo četvrtina stanovnika živi ispod granice siromaštva, rasna tenzija je lako zapaljiva roba. 

Red je uspostavljen tek zavođenjem jednonedeljnog vanrednog stanja i policijskog časa od 22 do 5 ujutru. Zbog bezbednosti su Orioles iz Baltimora svoju bejzbol utakmicu u sredu – prvi put u istoriji nacionalne lige – odigrali bez publike.

Gradonačelnica Baltimorea Stephanie Rawlings-Blake, i sama Afroamerikanka, mahom crne demonstrante opisuje kao “razbojnike”, ali većina protest doživljava kao odgovor na sistematski rasizam i nasilje policije.

U gradu u kome gotovo četvrtina stanovnika živi ispod granice siromaštva, rasna tenzija je lako zapaljiva roba.

“Ovako nešto dobijete posle godina i godina policijske brutalnosti i zloupotreba u ovom gradu. Sada je prokuvalo”, citira New York Times jednog žitelja.

Tenzija se prenela do vrhova lokalne vlasti. Republikanski guverner države Maryland, Larry Hogan, uveo je nove mere “zaštite javne sigurnosti” koje dodatno mogu da antagoniziraju lokalnu zajednicu: suspendovane su neke pravne procedure a kaucije i za manje prekršaje podignute na do pola miliona dolara – nezamislivu sumu za sirotinju koja je izašla na ulice.

Iako su šestorica policajaca suspendovana, a Ministarstvo pravde istražuje moguće kršenje ljudskih prava, guverner Hogan i gradonačelnica Rawlings-Blake ljutito su napustili intervju kada ih je reporter CNN-a uporno terao da odgovore zašto vanredno stanje nije bilo zavedeno ranije, čime bi se izbegla razaranja.

Zvaničnici se brane da su pozivali na mir i nenasilje, ali nisu bili spremni da odgovore na pitanja koja okružuju smrt crnog mladića. Demonstranti im to ne zaboravljaju. Zašto, pita se jedan, nisu pozivali na mir i nenasilje kada je uhapšena crnkinja kojoj je policajac govorio: “Kučko, ništa nisu bolja od svih onih starih crnih kučki koje sam hapsio”.

Ubistvo u Baltimoreu okupilo je odmah oko 500 aktivista ljudskih prava u Chicagu koji su uzvikivali “Zaustavite policijsko nasilje”. Protestvovalo se i u Fergusonu, u blizini mesta gde je ubistvo nenaoružanog Michaela Browna prošlog avgusta pokrenulo lavinu rasnog nezadovoljstva I stvorilo pokret “Crni životi znače”.

Neredi u Baltimoreu podsećaju na ono što se 1992. dogodlo u Los Angelesu kada se policija obračunala sa jednim motoristom. Tada, kao i danas, proključali su frustracija i nezadovoljstvo zbog načina na koji se policija ponaša prema crncima. Ono što se sada dogodilo na drugoj obali SAD dokazuje da je Amerika i posle 23 godine suočena sa istim problemima.

Uloga Obame

Kriza u Baltimoreu je na neki način ipak složenija. Gradskom policijom nekada su upravljali američki Irci ili Italijani, ali poslednjih decenija stvari su se promenile. Na čelu su crnci, mada ima ponešto belaca. 

Ipak, ni dolazak prvog crnog predsednika u Belu kuću, istog koji je na mesto državnog tužioca takođe postavio crnu osobu, nije promenio običaje rasno podeljenog grada niti je ublažio izuzetno oštru varijantu sprovođenja pravde koju sprovodi lokalna policija.

Mnogo napora je ulagano kako bi se Baltimoreu povratila slava iz 19. veka kada je bio drugi po veličini američki grad. Ironijom sudbine, nekadašnji “grad šarma” u tome nije uspeo. Novi poslovi ne dotiču siromašne afroameričke distrikte. Nije izvršena reforma apsurdno oštrih zatvorsko-kaznenih mera, posebno za prekršaje vezane za drogu koji je doprineo osećaju crnaca da je čitav sistem protiv njih.

Tenzija se prenela do samo 60 kilometara udaljenog Washingtona podsećajući Ameriku da nema prava rešenja svojih rasnih problema. Pokušavajući da očuva balans između podrške policiji i osude “kontraproduktivnog” i “neprihvatljivog” nasilja, predsednik Barack Obama je istovremeno pokazao simpatije za mirno iskazivanje nezadovoljstva.

“Videli smo suviše mnogo puta ono što se čini da se policajci sukobljavaju sa pojedincima – prevashodno Afroamerikancima, često siromašnim – na način koji nameće uznemiravajuća pitanja”, izjavio je Obama. “Mislim da postoje policijske uprave koje bi morale da se preispitaju. Mislim da postoje neke zajednice koje bi morale da se preispitaju. Mislim da kao zemlja treba da pogledamo u svoju dušu”.

Ali, dok su snimci nereda u luci na istočnoj obali obilazili Ameriku i svet, Obama je morao da prizna da – zbog protivljenja Kongresa i ličnih ograničenja koje mu nameće činjenica da je prvi crni predsednik – ne može da sprovede široke ekonomske i kriminalno-pravne reforme neophodne za transformaciju sredina kao što je Baltimore.

Ova generacija Afroamerikanaca očito će nastaviti da traži nekog sopstvenog Martina Luthera Kinga. 

Obama u poslednjih godinu i po dana na vlasti ulazi suočen sa republikanskom kontrolom oba doma Kongresa. Predsednik se poslednjih meseci odlučio da svoju izvršnu moć pokaže na temu imigracije, klimatskih promena i detanta sa Kubom. Ali, moć Kongresa u odlukama koje se tiču budžeta sprečavaju ga da slične akcije preduzme upravo na teme koje najviše zanimaju crnačke zajednice: siromaštva i kriminala. Obama je govorio da upravo kazne oko droge treba ublažiti kako bi se osuđenicima pružila “druga šansa”. Može li u tome da uspe?

Nezaposlenost i kriminal

“Nemam iluzija da od ovog Kongresa možemo da dobijemo ozbiljne investicije u urbane zajednice”, morao je da prizna Obama, iako deo političara i analitičara smatra da bi predsednik u ostatku drugog mandata mogao više da rizikuje kako bi se sprovela reforma kriminalno-pravnog sistema i na nacionalnom nivou popravio položaj dominantno crnačkih urbanih zajednica pritisnutih visokim stepenom nezaposlenosti i kriminala.

Kako republikanci takve ideje odbacuju, barem dok se situacija u Baltimoreu do kraja ne stabilizuje, jedno od najdelikatnijih pitanja američke politike namah je postalo glavna tema prvog obraćanja Hillary Clinton od kako je saopštila kandidaturu za predsedničku nominaciju demokrata. Ona je u New Yorku pozvala na reformu američkog pravosuđa, uključujući i kamera koje bi na sebi morali da nose policajci širom zemlje.

“Moramo da se odredimo prema nekim teškim istinama oko rase i pravde u Americi. Nešto je duboko pogrešno ako je mnogo veća verovatnoća da će policija afroameričkog muškarca zaustaviti i pretresti, optužiti za kriminal i osuditi na duže zatvorske kazne nego njihove bele sunarodnike”.

U vreme dok je Clintonova govorila u New Yorku, sud u Baltimoreu bio je zagušen osumnjičenima kojima je rečeno da mogu da očekuju najviše moguće kazne.

Ova generacija Afroamerikanaca očito će nastaviti da traži nekog sopstvenog Martina Luthera Kinga. Neredi u Baltimoreu pokazuju da je pitanje rasa neuralgična tačka američke politike i da rastuće socijalne razlike i slabija socijalna mobilnost lako eksplodiraju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera