‘Point Nemo’: Vodeno groblje svemirskih brodova

Kineski svemirski laboratorij Tiangong-1 uskoro će van kontrole pasti na Zemlju. Mjesto koje pritom gotovo sigurno neće pogoditi usamljena je tačka na južnom Pacifiku koju je trebao pogoditi.

“Okeanski pol nepristupačnosti” ili “Point Nemo”, nazvan tako u čast podmrskog kapetana iz romana Julesa Vernea, vodeno je groblje rezervoara za gorivo od titanija i drugog visokotehnološkog krša.

Point Nemo najdalje je od kopna od bilo koje druge tačke na svijetu – 2.688 kilometara od otoka Pitcairna na sjeveru, Uskršnjeg otoka na sjeverozapadu i otoka Maher, dijela Antarktika, na jugu.

“To je najprivlačnija lokacija za kontrolisano rušenje iz svemira jer stvarno nidgje u blizini nema žive duše”, kaže Stijn Lemmens iz Evropske svemirske agencija (ESA).

“A slučajno se radi i o mjestu koje biološki nije vrlo raznoliko. Zato je to postalo svemirsko smetlište ili ljepše rečeno – groblje. Naročito kad su u pitanju svemirski teretni brodovi”, dodaje Lemmens.

Ruska svemirska postaja ‘Mir’ najveći pali objekt

Tamo je pokopano između 250 i 300 svemirskih letjelica, koje su većim dijelom izgorjele pri ulasku u Zemljinu atmosferu.

Daleko najveći objekt koji je s neba pao u Point Nemo bila je 2001. ruska svemirska postaja Mir, teška 120 tona.

“Zadnjih godina Rusi tu rutinski ‘pokopavaju’ svoje teretne brodove Progres, koji stalno idu gore-dole do Svemirske stanice”, objašnjava Lemmens.

Velika Međunarodna svemirska stanica (ISS) sa svojih 420 tona takođe će imati sastanak sa sudbinom kod Point Nema 2024. godine.

Kineski inžinjeri izgubili kontrolu nad Tiangongom-1

U budućnosti će većina svemirskih brodova biti građena od materijala koji se tope na nižim temperaturama pa će biti manje vjerojatno da će bilo koji njihov dio preživjeti ulazak u atmosferu.

I NASA i ESA, na primjer, prelaze s titanija na aluminij u proizvodnji rezervoara za gorivo.

Kina je Tiangong-1, svoj prvi svemirski laboratorij s posadom, lansirala 2011. godine. I on se trebao kontrolisano srušiti u Tihi okean, ali su kineski inžinjeri izgubili kontrolu nad stanicom prije dvije godine. Tako je osam tona težak Tiangong počeo ponirati po svom.

Razloga za zabrinutost nema. Vjerovatnost da neki dio Tiangonga preživi ulazak u atmosferu i pogodi nekoga zanemarivo je mala, manja od jedan naspram 12 hiljada milijardi, tvrdi ESA.

“Nemo”, usput, na latinskom znači “niko”.

Izvor: Agencije