Policija RS-a tragala ko nosi bijele trake

Na dan kada je 50 zemalja svijeta sudjelovalo u akciji “Dan bijelih traka”, kojom je obilježena 20-godišnjica zločina nad nesrpskim stanovništvom sa područja Prijedora, lokalne vlasti osporile su mogućnost prijedorskih Bošnjaka i Hrvata da odaju počast ubijenima i nestalima.

Posljednjeg dana maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

U Prijedoru su tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijena 3.173 civila, od čega 256 žena i 102 djece.

Blizu 31.000 osoba je zatočena u logorima, dok ih je 53.000 protjerano.

Policijske mjere

Iako su u četvrtak građani širom BiH, te stanovnici Nepala, Švedske, Australije, Novog Zelanda i brojnih drugih zemalja svijeta,   obilježili “Dan bijelih traka”, predstavnik nevladine organizacije “Izvor” iz Prijedora Edin Ramulić kazao je kako je “grozno” što su Prijedorčani zaustavljeni u namjeri da obilježe ovu godišnjicu.

„Štaviše, prijedorska policija je danas izašla na ulice da bi saznala dijele li se negdje bijele trake. Da smo to smjeli učiniti, vjerovatno bi nas hapsili kao 1992. godine”, kazao je Ramulić za agenciju Anadolija.

Naglasio je da teoretičari s pravom tvrde da negiranje genocida predstavlja njegov nastavak.

“Ovdje je to više no jasno. Nažalost, oni koji nas danas sprečavaju u obilježavanju genocida, učestvovali su u progonima”, kazao je Ramulić.

Ramulić je rekao da uprkos djelima lokalnih vlasti, „niko ne može žrtvama zabraniti sjećanje na njihove najmilije i određivati im kako će se njih sjećati“, niti zabraniti da se pojedini zločini smatraju genocidom.

„Sve to se danas dešava  u Prijedoru, gdje načelnik Marko Pavić zabranjuje obilježavanje genocida“, rekao je on.

Ranije u četvrtak, inicijatori kampanje “Stop poricanju genocida” pozvali su ljude širom svijeta da nose bijele trake na rukavima i izlože bijele čaršafe na prozorima, kako bi podigli svijest o borbi za dostojanstvo “miliona žrtava masovnih zločina i nepravde”.

“Od Prijedora do Johannesburga, od Džakarte do Lime, na ovaj dan dignimo glas protiv poricanja istine o počinjenim zločinima. Dajmo podršku ljudima širom svijeta nad kojima je počinjen zločin zbog njihove rase, etničke pripadnosti ili političkih uvjerenja”, navodi se u saopćenju.

Preživjeli Prijedorčani svjedoče zadnjem danu maja 1992. kao početku kampanje istrebljenja, u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto nesrpskog stanovništva sa područja opštine Prijedor.

Opštinske vlasti u Prijedoru do danas nisu žrtvama genocida, na bilo koji način, odale poštu za patnje kroz koje su prošli, upozoravaju predstavnici NVO sektora koji okupljaju žrtve i članove njihovih porodica.

“Gradonačelnik Marko Pavić i lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zločini počinjeni u Prijedoru, uprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika u spomen prijedorskim žrtvama u gradu nije dozvoljen, a pristup mjestima zločina onemogućavaju mnogi, uključujući i Arcelor Mittal, kompaniju koja je danas vlasnik lokacije na kojoj se nalazio zloglasni logor Omarska”, navode organizatori kampanje “Stop poricanju genocida “.

‘Još osjećaju strah’

Ono što je zabrinjavajuće je činjenica da je danas malo onih koji su se usudili da s bjelim trakama prošetaju prijedorskom glavnom ulicom.

One koje smo uspjeli upitati zbog čega pravdaju to velikim strahom koji još uvijek osjećaju, jer bijela traka oko ruke je očito i danas u Prijedoru samo obilježje onih koji vrlo lako mogu postati meta i u najmanju ruku doživjeti neprijatnost, kaže za Al Jazeeru Sudbin Musić iz Udruženja logoraša “Prijedor '92”.

Osim tuge i razočarenja u svoj grad i njegov odnos spram žrtava, Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor '92” ističe: “Kroz glavu mi čitavo jutro prolaze sjećanja koja me guše. Pokušavam zaustaviti suze, a u tome mi pomaže činjenica da danas osjećam prvi put nakon svih ovih godina da nisam sam, odnosno da nismo sami!”

U Prijedoru  je u četvrtak zasjedala Skupština opštine, na kojoj su s bijelim trakama oko ruku prisustvovali  i odbornici probosanskih političkih partija.

Udruženju „Izvor“ zabranjeno je obilježavanje godišnjice stradanja planirano za 23. maj godine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske saopćilo je da bi održavanje skupa „zbog različitih nacionalnih osjećanja i pripadnosti moglo podstaknuti na nasilje“.

Izvor: Al Jazeera i agencije