Politička kriza donosi i ekonomsku
Politička nestabilnost donosi i onu ekonomsku, kaže direktor kompanije “Rade Končar” Servis. Njihov glavni cilj u ovoj godini je zadržavanje klijenata i obezbjeđivanje plata za radnike.
Odustali su od ambicioznih planova. Slovenačka kompanija, partner u radu, koja je planirala investiciju, otkazala je posao, a i u “Rade Končaru” trenutno nisu opredijeljeni za proširenje kapaciteta.
„Ne možemo se pohvaliti realizacijom koju smo imali prije početka političke krize. Prisutan je strah kod naših klijenata. Pitaju me kada pošalju transformatore na popravku hoće li ih dobiti nazad. Nesigurnost nam stvara probleme“, rekao je Ace Antevski, “Rade Končar” Servis.
Procjene Narodne banke su da će država zbog političke krize ostvariti 170 miliona eura manje prihoda. Makedonija je prema planu vlade u ovoj godini trebalo da ostvari rast bruto domaćeg proizvoda od 3,5 posto. Međutim, guverner je projekciju prepolovio na 1,7 posto.
U međuvremenu vladin ekonomski tim doživio je još jedan udarac. Dugogodišnji ministar finansija dao je ostavku, zbog zdravstvenih razloga. Na njegovo mjesto došao je Kiril Minoski. Premijer od nasljednika očekuje da prati politiku njegovog prethodnika.
„Očekujem da njegovim rukovođenjem ministarstvom finansija Republika Makedonija uspješno nastavi ostvarivanje pozitivnih ekonomskih rezultata u dijelu makroekonomske politike i finansija, te u segmentu smanjenja nezaposlenosti, povećanja izvoza i stranih investicija“ kazao je Emil Dimitriev, makedonski premijer.
Ali čini se da bivši premijer Nikola Gruevski, koji je otišao sa vlasti sredinom januara, kako je bilo utvrđeno političkim dogovorom, još upravlja ekonomskom politikom s pozicije predsjednika VMRO DPMNE-a. Najavio je i novo zaduženje zemlje euroobveznicom.
Nova zaduženja
„Gruevski je saopćio da će pokušati ući u novi ciklus zaduživanja i to se radi neposredno prije izbora. Novac će biti potrošen za populističke projekte i još više će produbiti deficit“, kazao je Kire Naumov (SDSM).
Makedonija se krajem prošle godine kroz izdavanje euroobveznica zadužila za 270 miliona eura. Rok vraćanja je pet godina, a kamata 5,1 posto.
Za osam godina dug Makedonije povećan je za 3,5 milijarde eura i iznosi 45 posto bruto domaćeg proizvoda. Dug svakog građanina sada je blizu 2100 eura. Građani se pitaju u što je uložen novac.
„Sedam puta propali su tenderi za gradnju dvije hidroelektrane Čebren i Galište, a prema zvaničnim podacima, potrošeno je više od 600 miliona eura za projekt Skoplje 2014. A sa pola milijarde eura izgradili bismo te energetske projekte i imali bismo stabilniji sistem. Kako makedonska ekonomija može biti konkurentna kada plaćamo 30 posto skuplju struju iz izvoza“, Abdylmenaf Bexheti, profesor ekonomije.
Međutim, uprkos činjenici da se rupe krpaju zaduživanjima, a kompanije povlače kočnicu za nove investicije, vlada ne mijenja prioritete – i dalje gradi administrativne zgrade i spomenike te povećava davanja za socijalne transfere. U julu će tako socijalnu pomoć povećati za 5 posto.
Izvor: Al Jazeera