Položaj bugarske manjine u Srbiji

Dimitrovgrad je jedna od dvije opštine u Srbiji, zajedno s opštinom Bosilegrad, gdje većinsko stanovništvo čine Bugari (dimitrovgrad.rs)

Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, održanog 2011. godine, u Srbiji živi 18.543 Bugara, što je gotovo 2.000 manje nego prema prethodnom popisu stanovništva iz 2002. godine, kada je taj broj iznosio 20.497. Najviše ih živi u Bosilegradu i Dimitrovgradu. Od ostalih opština značajnija zastupljenost Bugara zabilježena je u Babušnici i Surdulici.

Prema prethodnom popisu, bugarski jezik kao maternji navodi 74,4 posto Bugara, a skoro svaki četvrti Bugarin (23,4 posto) srpski jezik smatra maternjim. Bugari su većinom pravoslavne vjeroispovijesti (preko 90 posto).

Nacionalni praznici bugarske nacionalne manjine u Republici Srbiji su:

– 3. mart – Dan oslobođenja od turskog ropstva;
– 24. maj – Dan svetog Kirila i Metodija;
– 1. novembar – Dan narodnih buditelja.

Prava u Srbiji

Pripadnicima nacionalnih manjina u Srbiji, pored prava koja su Ustavom zagarantirana svim građanima, garantiraju se dodatna individualna ili kolektivna prava. Ustav Republike Srbije sadrži široku paletu manjinskih prava.

Na izborima za Nacionalno vijeće bugarske nacionalne manjine učestvovalo je sedam izbornih lista.

Pored održavanja nivoa prava stečenih nakon demokratskih promjena, poput izričitog garantiranja prava na udruživanje pripadnika manjina, prava na saradnju sa sunarodnicima u inostranstvu (prava na upotrebu simbola, zabrane nasilne asimilacije, službene upotreba jezika i pisma…), zakonodavstvo Srbije ih dalje razvija kroz nove odredbe.

Uvedena je zabrana vještačkog mijenjanja nacionalnog sastava stanovništva na područjima gdje pripadnici nacionalnih manjina žive tradicionalno i u značajnom broju. Omogućena je srazmjerna zastupljenosti nacionalnih manjina u skupštinama autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave u kojima živi stanovništvo mješovitog nacionalnog sastava i drugo.

Nacionalno vijeće

Bugarska nacionalna manjina je svoje prvo nacionalno vijeće izabrala na elektorskoj skupštini za izbor Nacionalnog vijeća bugarske nacionalne manjine u maju 2003. godine u Nišu. Vijeće je konstituirano u oktobru 2003. godine. Vijećem, koje se sastoji od 21 člana, predsjedavao je Angel Josifov.

Stupanjem na snagu Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina izvršen je opći izbor, odnosno reizbor svih nacionalnih vijeća. Izbori za članove svih nacionalnih vijeća održani su 6. juna 2010. godine, kada je 16 nacionalnih manjina biralo nacionalna vijeća na neposrednim izborima (pripadnici albanske, aškalijske, bošnjačke, bugarske, bunjevačke, vlaške, grčke, egipatske, mađarske, njemačke, romske, rumunske, rusinske, slovačke, ukrajinske i češke nacionalne manjine), a pripadnici tri manjine – Makedonci, Slovenci i Hrvati – birali su ih posredno, putem elektorske skupštine.

Na izborima za Nacionalno vijeće bugarske nacionalne manjine učestvovalo je sedam izbornih lista.

Sredstva iz budžeta

Konstitutivna sjednica Nacionalnog vijeća bugarske nacionalne manjine održana je u julu 2010. godine u Nišu. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Zoran Petrov sa liste Bugarska zajednica za evropsku Srbiju.

Nacionalno vijeće bugarske nacionalne manjine iz budžeta Srbije dobija finansijska sredstva za svoje aktivnosti proporcionalno broju pripadnika manjine prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva. Tokom 2012. godine za rad Vijeća se na mjesečnom nivou isplaćuje 656.711 dinara iz budžeta Srbije, odnosno 7.880.533 dinara na godišnjem nivou.

Za djecu bugarske nacionalnosti u opštinama Babušnica, Bosilegrad i Dimitrovgrad predškolsko obrazovanje i odgoj odvijaju se dvojezično, na srpskom i bugarskom jeziku, u tri predškolske ustanove. Cjelokupna nastava na bugarskom jeziku odvija se u jednoj osnovnoj školi u opštini Bosilegrad.

Izučavanje jezika

Predmet Bugarski jezik s elementima nacionalne kulture izučava se u pet osnovnih škola, u opštinama Babušnica, Dimitrovgrad, Surdulica i u Ivanovu (opština Pančevo). Također, bugarski jezik se izučava na Katedri za srpski jezik s južnoslavenskim jezicima, u okviru studijske grupe Bugarski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu.

Na Nacionalno vijeće bugarske nacionalne manjine prenesena su sa Narodne skupštine Srbije osnivačka prava nad Novinsko-izdavačkom ustanovom Bratstvo, koja izdaje listove i knjige na bugarskom jeziku.

Zakon Srbije zabranjuje vještačko mijenjanje nacionalnog sastava stanovništva na područjima gdje pripadnici nacionalnih manjina žive tradicionalno i u značajnom broju.

Bratstvo izdaje informativni nedjeljnik Bratstvo na bugarskom jeziku, dječiji časopis Drugarče i časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja Most.

Elektronski mediji koji emitiraju program na bugarskom jeziku su: RTV Caribrod iz Dimitrovgrada – emitira na bugarskom 3,5 sata programa dnevno, Radio Bosilegrad – emitira na bugarskom 17 sati dnevno i Radio Dimitrovgrad – emitira na bugarskom četiri sata dnevno.

U Srbiji, osim Nacionalnog vijeća, djeluje više organizacija i udruženja koja doprinose afirmaciji kulture bugarske nacionalne manjine.

Neki od najvažnijih su: Kulturno-informativni centar bugarske manjine Caribrod, Matica Bugara u Srbiji, Kulturno-informativni centar Bugara Bosilegrad, Zvonački kulturni centar Derekul, KUD Zornica, BKD Trendafer, KUD Ivanovo 1868, Društvo za bugarski jezik, književnost i kulturu, Udruženje srpsko-bugarskog prijateljstva Rila i Udruženje Balkan iz Niša.

Političke partije

Bugarska manjina u Srbiji ima svoje tri političke partije – Demokratska partija Bugara (DPB), s predsjednikom Angelom Josifovim, Partija Bugara u Srbiji (PBS), s liderom Dragoljubom Notevim i Demokratski savez Bugara (DSB), s predsjednikom Dragoljubom Ivančovim.

Bugarski jezik i pismo su u službenoj upotrebi na teritoriji opština Bosilegrad i Dimitrovgrad i u gradu Pančevu, na teritoriji naselja Ivanovo.

Prema podacima iz Državne agencije za Bugare u inostranstvu (DABI), ta državna institucija podržava, osim sve prethodno pomenute aktivnosti, sljedeće manifestacije bugarske manjine u Srbiji: Međunarodni Uskršnji festival farbanih jaja u Bosilegradu, Sabor dječijeg slikarstva u Nišu za bugarsku i srpsku deca Zajedno, Bugarijada – sabor Bugara u Vojvodini… Pored toga, DABI finansijiski pomaže oba kulturna centra Bugara u Srbiji – u Dimitrovgradu i Bosilegradu.

U Hrvatskoj Agencija podržava Nacionalnu zajednicu Bugara, Bugarsku pravoslavnu parohiju u Zagrebu i magazin Rodna reč. U prošloj godini Zajednici su poklonjene bugarske narodne nošnje za igranje bugarskog folklora.

DABI je aktivno učestvovao i u organizaciji okruglog stola posvećenom 150. godišnjici izdavanja knjige Bugarske narodne pesme braće Dimitara i Konstantina Miladinova, koji je održan u Zagrebu.

Izvor: Al Jazeera