Poplave u Evropi bit će sve učestalije

Studija je potvrdila da su učinci klimatskih promjena veliki i obimni (AP)

Poplave će postati sve češće u Evropi zbog globalnog zatopljenja, i to čak i ako svijet uspije ograničiti rast temperature na 1,5 stepeni Celzijevih, predviđaju naučnici u studiji objavljenoj u magazinu Climate.

Autori studije predviđaju tri scenarija: globalno zatopljenje od 1,5 do tri stepena u odnosu na predindustrijsko doba.

Najoptimističniji scenarij globalnog rasta temperature predviđa da će se štete izazvane izlijevanjem rijeka u Evropi udvostručiti te iznositi približno 15 milijardi eura godišnje, a broj osoba pogođenih tom prirodnom katastrofom rasti za 86 posto, odnosno 650.000 osoba godišnje.

Prema najcrnjem scenariju rasta temperature za tri stepena, štete će biti 145 posto veće, odnosno 17 milijardi eura godišnje i pogađati 780.000 ljudi (što znači rast za 123 posto).

Pariski sporazum o klimi iz 2015. obavezuje države potpisnice da rast temperature planete ograniče ispod dva stepena u odnosu na predindustrijsko doba, a to znači na 1,5 stepeni Celzijevih.

Države potpisnice obavezale su se smanjiti emisije plinova s efektom staklenika. Međutim, na osnovu obaveza koje su države preuzele planeta se bliži rastu od tri stepena.

Učinak urbanizacije

Čak i porast za jedan stepen dovoljan je da izazove smanjenje ledenih santi, rast nivoa okeana i veće količine padavina. Topao zrak sadrži više vlage, koja se oslobađa u obliku kiše ili snijega.

Dalje, urbanizacija dodatno pogoršava efekte poplava, a one su već sada oblik prirodnih katastrofa koje izazivaju najveće materijalne štete u Evropi.

Precizne projekcije ritma kojim se događaju klimatske promjene ključne su za smanjenje rizika od tih promjena, upozoravaju naučnici.

Studija je potvrdila da su učinci klimatskih promjena veliki i obimni, ocjenjuju oni.

“Naši rezultati pokazuju da se veliki učinci mogu izbjeći ako se ograniči globalno zagrijavanje ispod najnižeg praga. Međutim, znatan rast opasnosti od poplava predviđa se u Evropi čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija, a to je globalno zagrijavanje od 1,5 stepeni”, kažu autori studije.

Izvor: Agencije