Porez na nekretnine podijelio Sloveniju
Porez na nekretnine podijelio je Sloveniju, pa i samu vladajuću koaliciju. Dok Pozitivna Slovenija tvrdi kako drugog izbora nema, Stranka penzionera ne želi podržati novi udar na džepove građana, saznaje Al Jazeerina reporterka Jasmina Kos.
U pitanju je budžet, a i sama Vlada. Slovenski analitičari tvrde da porezi mogu biti niži, ali uz rizik da zdravstvo i školstvo građani uskoro sami plaćaju.
Abid, stanovnik Ljubljane, mirovinu je zaradio u Sloveniji i za sve, kaže, uredno plaćao porez. Ali, ovaj porez na nekretnine, koji bi mu odnio skoro 150 eura na godinu smatra nepravednim.
“Radimo, zaslužimo plaće – plaćamo porez. Idemo u trgovinu, kupimo materijal – plaćamo porez. Idemo, razne komunalije plaćamo – isto sve platimo plus. E sad, kad je to sve plaćeno, otkud opet da platimo”, kaže on.
Penzionerima u većim obiteljskim kućama porez bi, prema prvim izračunima, godišnje mogao pojesti cijelu jednu penziju, koja je u prosjeku 580 eura. Za prosječan stan iznos je blizu 200 eura.
Prema prijedlogu zakona, oporezivalo bi se 85 posto vrijednosti nekretnine. Porez će se, uz industrijska, plaćati i za poljoprivredna zemljišta, te za šume.
Koalicija podijeljena
Međutim, vladajuća koalicija je podijeljena, a premijerka Alenka Bratušek tvrdi da je to državotvorna odluka.
“Svi smo svjesni da drugog puta, praktično, nema. Da su sve druge alternative lošije. Mi smo razgovarali, a sada će u stranci DeSUS [Demokratska stranka umirovljenika Slovenije] sami odlučiti hoće li dati potporu zakonu ili ne. Ja sam im rekla što slijedi”, rekla je ona.
Ako padne budžet, pada i Vlada, a blizu 200 miliona eura na godinu od poreza na nekretnine jedna je od glavnih zakrpa budžeta.
DeSUS, pak, traži da se sljedeće godine oporezuje 60 posto vrijednosti nekretnine, 2015. godine 80 posto, a 2016. godine punu vrijednost stana.
“Mi smo rekli da ćemo podržati budžet. Za Zakon o porezu na nekretnine i sam šef zastupnika Pozitivne Slovenije ocjenjuje da mu ne trebaju glasovi DeSUS-a. Stoga, ne razumijem ovu paniku”, kaže Karl Erjavec, predsjednik DeSUS-a.
Protivljenje opozicije
Opozicija, pak, cijelom budžetu daje negativnu ocjenu.
“To je potpuno nerealan budžet i rezultat je nekakvog kreativnog računovodstva, kojem je cilj da se zadovolji javnost, kako strana tako i domaća”, ističe Romana Tomc, zastupnica Slovenske demokratske stranke.
Ima li Slovenija izbora? Mnogi ekonomski analitičari kažu – ne.
“Porezi na nekretnine su, ustvari, porezni ostatak, koji još nismo iskoristili. Dilema je takva, možemo imati niže poreze, definitivno, ali onda ćemo sutra iz džepa platiti školstvo, platiti zdravstvo, platiti možda čak policiju ili vojsku”, kaže Maks Tajnikar, ekonomski analitičar.
Nije samo država u deficitu. Potrošnja građana Slovenije u minusu je tri posto, privatne investicije devet posto. Evropska komisija će tako, slažu se analitičari, morati razmisliti o usporavanju postavljenog tempa smanjenja prekomjernog budžetskog deficita, jer ga Slovenija teško prati.
Izvor: Al Jazeera