Porez na nekretnine zavadio partnere
Piše: Zdenko Duka
Nesuglasice, pa i podjela oko uvođenja poreza na nekretnine opterećuju odnose u hrvatskoj vladajućoj koaliciji.
Uvođenje poreza na nekretnine je dio Plana 21, s kojim je koalicija Socijaldemokratske partije, Hrvatske narodne stranke, Istarskog demokratskog sabora i Hrvatske stranke umirovljenika ušla u prošlogodišnje parlamentarne izbore i pobijedila.
Onda je, još pred ljeto, ministar financija Slavko Linić počeo putem medija puštati probne balone o uvođenju tog poreza i najavio njegovo stupanje na snagu već od Nove godine, a kasnije je početak primjene odgodio za 1. travnja 2013. godine.
Nagađalo se koliki bi porez mogao biti, sve dok nije Linić prije nekoliko dana prezentirao kako su njegovo Ministarstvo, ali s njim i uži kabinet Vlade, zamislili oporezivanje.
Dakle, porezna bi osnovica bila 70 posto vrijednosti nekretnine, a godišnji bi porez bez olakšica na stan ili kuću u kojoj nitko ne stanuje iznosio 1,5 posto vrijednosti.
Porezna opterećenja na stan ili kuću u kojoj vlasnik stanuje ostala bi jednaka današnjim, dodatna vikendica bi bila oporezivana nešto više nego danas, ali sve dodatne nekretnine prema dosta visokoj poreznoj stopi. Porez će ići jedinicama lokalne samouprave.
Ono što je kao glavni cilj iznio SDP-ov ministar Linić je porezno rasterećenje cijene rada. Jer, kako bude zaživio porez na nekretnine, tako će prestati potreba za prirezima na dohodak koje razrezuju gradovi i općine.
Oni koji posjeduju brojne kuće i stanove porezom će financirati jedinice lokalne samouprave – županije, gradove i općine – pa će biti ukinuti porezi i zapošljavanje za poslodavce neće više biti tako skupo.
Osim toga, sprečava se siva ekonomija, jer će se itekako isplatiti prijava najma na nekretninu, potaknut će se legalizacija nekretnina i tržište stanova, koji su danas preskupi, uza sve to što u gradovima ima mnogo neprodanih stanova.
Nelojalni udar
No, istog tog dana kad je Linić predstavio porez, HNS, glavni i najbrojniji koalicijski partner SDP-a, poslao je priopćenje u kojem se protivi uvođenju novog poreza dok u zemlji vlada recesija.
HNS je napisao da Hrvatska ne treba raspravu o poreznim opterećenjima u uvjetima krize, pada potrošnje i privatnih investicija.
Skepsu prema zakonu, onakvom kakvim ga je predstavio Linić, izrazili su i ostali koalicijski partneri – IDS i HSU.
A predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji je toga dana bio u Briselu, podržao je “Linićev zakon” i rekao da će biti četiri mjeseca vremena za vrlo temeljitu javnu raspravu. “Ako zakon ne valja, ako smo pogriješili, on se ne mora donijeti”, rekao je premijer.
Ovih su se dana protiv poreza na nekretnine izjasnili i najmoćniji hrvatski bankari. Taj bi porez mogao imati značajne posljedice na poslovanje banaka, zato jer su se banke, odobravajući stambene kredite, osigurale hipotekama, a uvođenje poreza na nekretnine značajno bi oborilo vrijednost kuća i stanova.
Za banke bi to značilo da moraju dodatno ojačati kapital. Osim toga, procjenjuje se da banke sada imaju u svom vlasništvu između 10.000 i 15.000 neprodanih stanova koji su prazni.
Ako je doista toliko stanova u njihovom vlasništvu, banke bi trebale plaćati oko 13 milijuna eura godišnje poreza.
“Udar” glavnog partnera HNS-a u dijelu vrha SDP-a doživljen je kao nelojalan. Radimir Čačić – donedavni prvi potpredsjednik Vlade, koji je prije nešto više od dva tjedna dao ostavku zbog toga što je na mađarskom sudu osuđen na obaveznu zatvorsku kaznu od 11 mjeseci – na iznenađenje je ipak do stranačkih izbora sljedećeg proljeća ostao šef stranke.
Dakle, moglo bi se tako interpretirati – odmah nakon što više nije drugi čovjek Vlade, on, kao šef partnerske stranke, “ruši” Vladu izvana.
‘Poslije mene potop’
Jedna od potpredsjednica Vlade i potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić opisala je Čačićev postupak – iako nije izgovorila njegovo ime – kao “poslije mene potop”.
Linić je poručio da je za sve detalje novog poreza na nekretnine Čačić znao, jer su o tome razgovarali na Vladinoj koordinaciji. Tada je, kako navodi Linić, baš na Čačićevu intervenciju porezna osnovica snižena sa 80 na 70 posto.
Ali, HNS je javno potpuno jedinstven oko toga da nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine. Tako je i Vesna Pusić, nova potpredsjednica Vlade i HNS-a, kazala da je stajalište njezine stranke da bi taj porez bio štetan za investicijsku klimu u Hrvatskoj.
Istina, proliberalno biračko tijelo HNS-a moglo bi biti jače pogođeno uvođenjem novog poreza, jer i po političkoj logici stvari liberali više štite kapital i bogate nego što bi to štitili socijaldemokrati.
No, vrlo realan politički problem je taj što će u svibnju 2013. godine biti održani redoviti lokalni izbori. Tempiranje uvođenja poreza od 1. travnja 2013. godine, dakle mjesec i pol dana prije izbora, nije politički najpametnije.
Krupna reforma i novo odricanje biračima pred izbore neće dobro pasti na želudac, pa je sasvim lako moguće da svo ovo dizanje tenzija u koaliciji može odgovarati čak i glavnoj koalicijskoj stranci, SDP-u.
Vrh SDP-a sada može reći: OK, naši koalicijski partneri su protiv ili su jako sumnjičavi, pa ćemo zato sve odgoditi i zakonski prijedlog pokušati izraditi nakon izbora.
Ovo bi svakako bila krupna i hrabra reforma, jer Hrvatska će sigurno vrlo teško moći pokrenuti rast privrede i investicije uz ovako visoku cijenu rada.
Ako bi porez na nekretnine, koji bi, prije svega, pogodio one koji posjeduju tri ili više kuća ili stanova omogućio iole osjetnije sniženje cijene rada, bilo bi to dobar i efikasan potez.
No, izgleda da u vezi svega toga nema konačnih i jasnih računica.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera