Porodice nestalih traže pomoć vlasti

Države regije Zapadnog Balkana trebaju se jače angažirati na traženju nestalih osoba, poručili su učesnici regionalne konferencije udruženja porodica nestalih osoba. Iz Sarajeva su zatražili više napora istražnih tijela svih država i njihovu saradnju kako bi se riješila sudbina još 12.000 osoba za kojima se traga. Pozivi državama na veći angažman stižu i iz međunarodne zajednice.

Smilja Mitrović iz Bijeljine u ratu je izgubila sina jedinca. Kao tek punoljetan, regrutiran je i poslan na ratište. Od tada mu se gubi svaki trag, a Smilja Mitrović ne prestaje tragati.

“Makar posmrtni ostaci da mi se vrate. Ja apelujem za sve majke koje traže svoje sinove da im se vrate”, kaže Smilja Mitrović, članica regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih, te dodaje kako je nezadovoljna podrškom koju daju vlasti.

Pozivi iz Evrope

“Oni misle da, ako su dali neku ustanovu da radi sa nama, da su popunili taj kapacitet. Ali, nije. Nama trebaju informacije, da se SIPA [Državna agencija za istrage i zaštitu] pokrene, policija pokrene. Da više sarađuje sa porodicama.”

Na području bivše Jugoslavije ukupno je 40.000 osoba nestalo u ratu. Od toga je 28.000 nađeno i identificirano. Za 12.000 osoba se i dalje traga, od čega najviše u Bosni i Hercegovini – 8.000.

“Više od 70 posto nestalih je pronađeno, i to je uistinu pohvala naporima porodica nestalih”, ističe generalna direktorica Međunarodne komisije za traženje nestalih osoba Kathryne Bomberger.

Iz Evrope su ipak upućeni pozivi Hrvatskoj i Srbiji da se potpuno posvete razmjeni podataka, a Bosni i Hercegovini da izradi centralni registar nestalih te više pomogne u traženju.

“Neprihvatljivo je da postoje brojne potencijalne lokacije masovnih grobnica, koje još nisu ispitane. To važi za sve, bez obzira na etničku pripadnost žrtava”, ističe Lars-Gunnar Wigemark, specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Na nužnost većih napora predstavnici porodica upozorili su i glavnog bh. tužitelja.

Milion eura za tri ekshumacije

“Ovo, dok se god ne pronađu, ne smije stati”, rekla je Kada Hotić iz Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe.

Problem je u novcu, objašnjava glavni bh. tužitelj Goran Salihović, uz napomenu kako je milion eura nužno odmah kako bi se obavile tri ekshumacije.

“To je Radača, Buća Potok i Tomašica. Svjestan sa da nema novca i da nekih problema tu mora biti. Ali, kalkulacija kada su u pitanju nestali i žrtve ne može da postoji”, objašnjava.

Od domaćih ustanova očekuje se preuzimanje više odgovornosti. Međunarodna zajednica bi pomogla i uspostavu forenzike u oba bh. entiteta, no to ovisi i od domaće političke volje.

Izvor: Al Jazeera