Poruka svijetu desetogodišnje Noor: Pomozite nam

Desetogodišnja Noor Kajol dolazi iz mijanmarske države Rakhine iz koje je pobjegla proteklih sedmica.

Zovem se Noor Kajol i imam deset godina. Bila sam veoma sretna u mom starom selu jer sam učila u medresi – voljela sam učiti o svetome Kur'anu i željela sam ga cijeloga naučiti napamet. Živjela sam sa svojom porodicom, bilo nas je sedmero ukupno. Kuća nije bila mnogo velika, ali sam voljela tamo živjeti.

Morali smo pobjeći iz naših domova jer je vojska počela pucati na nas. Bila sam u kući sa ocem kada su ga upucali kroz prozor.

Metak ga je pogodio u glavu, pao je na pod i mnogo krvi mu je teklo iz glave.

Bila sam veoma prestrašena i plakala sam puno. Pobjegli smo i ostavili oca u kući. Vojska je spalila našu kuću iako je moj otac bio još u njoj.

Morali smo pobjeći u šumu i kriti se među drvećem. Potom smo hodali tri dana da dođemo do Bangladeša. Bilo mi je teško jer sam bila gladna i veoma mi je nedostajao otac.

Drugi ljudi su nam besplatno pomogli da pređemo granicu, to je bilo veoma lijepo od njih. Putovali smo u brodu sa motorom, ali mi se ta vožnja nije svidjela jer mi je i dalje nedostajao otac. On je pravio stvari od drveta i svi su ga voljeli. Bio je dobar čovjek i veoma me je volio.

Veoma sam nesretna u Bangladešu jer mi otac veoma nedostaje. Ovdje je i veoma prljavo, nemamo ni toaleta ni kupatila.

Voljela bih da nam svijet pomogne da se vratimo u našu državu ili nam ponudi drugu državu gdje bi mogli živjeti.

Napomena: Ovo je ispričano Katie Arnold u novom izbjegličkom kampu Kutupalong kod mjesta Cox's Bazar u Bangladešu. Intervju je uređivan zbog jasnosti rečenoga.

Bijeg mijanmarskih Rohinja

Skoro 400.000 pripadnika naroda Rohinja, većinom žene i djeca, pobjegli su u Bangladeš proteklih sedmica zbog nasilja nad civilnim stanovništvom koje vrši mijanmarska vojska.

Iz UN-a i drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava upozoravaju kako su masovni egzodus, ubistva, silovanja i spaljena sela znakovi „etničkog čišćenja“ i pozivaju međunarodnu zajednicu da stvori pritisak na Aung San Suu Kyi i njenu Vladu da okončaju nasilje.

„Situacija je kao primjer etničkog čišćenja iz priručnika“, kazao je UN-ov šef za ljudska prava Zeid Ra'ad al-Hussein 11. septembra.

Izvor: Al Jazeera