Oglasi

Posjeta Beogradu je bila Putinov poklon Vučiću

Iako je Putin imao herojsku dobrodošlicu u Beograd, Vučić je na kraju bio najveći dobitnik tog dana.
Rukovanje predsjednika Rusije i Srbije nakon konferencije za medije u BeograduReuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin možda gubi svoju magiju kod kuće, ali sigurno postoji jedna država gdje njegova zvijezda sija kao i uvijek: Srbija.

„Putine, Srbije, Srbija je uz tebe“, uzvikivali su navijači marta 2011. kada je tadašnji ruski premijer došao na stadion Marakana da gleda meč beogradske Crvene zvezde i Zenita, tima iz njegovog rodnog grada Sankt Peterburga.

Tri i pol godine kasnije, oktobra 2014. godine, Putin je bio počasni gost vojne parade povodom 70. godišnjice beogradskog oslobođenja od nacističke okupacije uz pomoć sovjetskih trupa.

Sada je ponovo bio u Srbiji i popularan je kao što je bio prije više od četiri godine.

Januara 17. najmanje 100.000 ljudi iz cijele Srbije slavilo je dolazak dragog prijatelja i savjetnika u centar Beograda.

„Brate Putine, spasi srpski narod i zemlju Srba“, pisalo je na jednom plakatu. Okupljeni su bili u ekstazi kada su dva čelnika ušla u neobizantijski Hram svetog Save koji se gradi uz rusku finansijsku  pomoć.

Sa 7.000 policajaca u patroli i blokiranim beogradskim saobraćajem, to je bio dan za pamćenje.

Politika nulte sume

Dobrodošlica za Putina u Beogradu signalizira kako Rusija i dalje ima jak utjecaj na Balkanu iako je imala seriju pobačaja u regiji protekle dvije godine.

Crna Gora, stari prijatelj Moskve, pridružila se NATO-u juna 2017. godine. Rusko protivljenje i taktike sprečavanja, među kojima je bio i navodni neuspjeli pokušaj da se uz pomoć ruskih vojnih obavještajaca svrgne crnogorska vlast, nisu mogli zaustaviti širenje Alijanse na Balkanu.

Danas, novoimenovana Republika Sjeverna Makedonija ima realnu šansu da i ona postane dio NATO-a. Prozapadna koalicija u Skoplju uspjela je u naporima da promijeni ustav države kako bi se ratificirao dogovor sa Grčkom koji je omogućio rješenje dugogodišnjeg spora o imenu Makedonije.

Nakon što je preživio glasanje o povjerenju, grčki premijer Alexis Tsipras ima parlamentarnu podršku da podrži Prespanski sporazum i dobije podršku pridruženja Sjeverne Makedonije NATO-u.

Sigurno je da ruska sigurnost nije na udaru. Crna Gora i Sjeverna Makedonija nalaze se daleko od ruskih granica. No, u ovom vremenu politike nulte sume, bilo koji dobitak za Zapad je gubitak za Moskvu, koliko god simboličan.

Zato je bitno da Srbija nastavi njegovati veze sa Rusijom. Ona je vjerovatno najbliža nekome koga bi Kremlj nazvao saveznikom u Evropi mimo prostora bivšeg SSSR-a. Formalno posvećen politici neutralnosti, Beograd ima koristi od dogovora o odbrambenoj saradnji sa Moskvom i dobija vojnu opremu od Rusije. Odbija se pridružiti zapadnjačkim sankcijama iako vodi pregovore o članstvu u EU.

Konačni cilj

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Putin su razgovarali o tome da ruta Turskog toka 2, plinovoda kojim će se povezati Rusija i Evropska unija, ide kroz Srbiju. Gazprom je spreman u to investirati 1,4 milijarde dolara, objavio je Putin na konferenciji za medije. Trgovinski dogovor između Beograda i Euroazijske ekonomske unije (EEU) koju predvodi Rusija, također je u pripremi. Ono što je najbitnije je Putinova podrška Srbiji u sporu sa Kosovom. Iz Beograda je ispalio kritike prema kosovskim Albancima zbog uspostave vojske i kršenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 koja je usvojena nakon rata 1999. Putin tvrdi kako Zapad destabilizira Balkan.

Štaviše, Srbija je ruska kapija ka bivšoj Jugoslaviji. U Beogradu je Putin razgovarao sa Miloradom Dodikom, srpskim članom tročlanog Predsjedništva BiH koji ima podršku Moskve u naporima da izbori kvazi-nezavisan status Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta. Ručao je sa liderima crnogorskog opozicionog Demokratskog fronta, izrazitog kritičara članstva Crne Gore u NATO-u kojima se sada sudi zbog veza sa navodnim pokušajem udara.

Prije posjete, Putin je kritizirao Zapad zbog nametanja novog imena Makedoniji i tako ponovio protivljenje tamošnjih nacionalista sporazumu sa Grčkom. Sa druge strane, kako je Putin istakao, Rusija će poštivati svako rješenje spora s Kosovom koje dogovore Beograd i Priština bez vanjskog utjecaja.

No, šta je Putinov konačni cilj na Balkanu?

Uprkos svim emocijama prema Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i tako dalje, Rusija niti želi niti može uspostaviti svoju hegemoniju u regiji. Evropska unija je uvjerljivo najvažniji ekonomski igrač i drži dvije trećine trgovine i ogromnu količinu stranih direktnih investicija na Balkanu. Mimo energetike, ruski utjecaj je ograničen. Čak i uspjeh projekta Turski tok ovisi o odobrenju Evropske komisije koja ima autoritet da odluči da li ovaj poduhvat ide u skladu sa pravilima EU-a o konkurenciji. Lokalci su veoma svjesni te stvarnosti. „Rusija je možda u našim srcima, ali naša navigacija u automobilu za cilj ima Minhen“, šale se Srbi.

Kada je riječ o sigurnosti, NATO ne da se samo širi na teritoriji bivše Jugoslavije, već Alijansa ima trupe na terenu, za razliku od Rusije. Kremlj se jedino može nadati u djelovanje kao kvari-igra i koristiti svoj imetak na Balkanu kako bi zadobio neku prednost u širem okršaju sa Zapadom.

Razmjena sa Thacijem

Izgleda kako je jasan pobjednik u cijeloj priči predsjednik Vučić. To što mu je Putin dao Orden Aleksandra Nevskog, koji je rezerviran za političare poput bjeloruskog Aleksandra Lukašenka ili Nursultana Nazarbajeva iz Kazahstana, samo jača njegovu domaću popularnost.

Predsjednik Srbije sedmicama prati ulične demonstracije ujedinjenih građana iz kompletnog političkog spektra, od liberala do ekstremno desničarskih nacionalista. Oni protestiraju jer smatraju da se Srbija pretvara u feudalni posjed gdje predsjednik kontrolira sve dijelove države, javnog sektora i, naravno, medija.

Sada, na ramenima Putina, Vučić je sakupio vlastitu gomilu. Hiljade njegovih pristalica su autobusima dovučeni iz svih dijelova države.

Rusija također kao da podržava njegove planove da postigne dogovor sa kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem, potencijalno zasnovanim na razmjeni teritorije. Za Srbiju bi priznanje Kosova kao nezavisne države moglo biti bolno. No, time bi također uklonila najveću prepreku na putu ka članstvu u EU-u.

Uz Putinovo pomazanje, Vučić se ističe kao državnik i patriota, a ne kao nacionalni izdajnik u nastanku. Postao je glavna vijest kada je ruskom lideru poklonio psa ovčara. No, pravi poklon je Putin poklonio Vučiću.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.