Posljedice ekonomske krize na Njemačku

Njemačka, najjača ekonomija eurozone, sve više počinje osjećati posljedice ekonomske krize.

Poslovna klima u toj zemlji rapidno se pogoršava, a njen indeks pao je na najniži nivo od marta 2010. godine.

Njemačka preduzeća i potrošači odgađaju potrošnju i ulaganja u strahu od neizvjesne budućnosti.

“Nalazimo se u presudnoj fazi u borbi protiv ekonomske krize. Zbog toga mislim da svi moramo vagati svoje riječi. U Evropi smo svi odgovorni jedni za druge. Evropa nije samo monetarna unija, ona je i politička unija koja je donijela mir. Zbog toga moramo biti veoma pažljivi, pogotovo kad znamo da su promjene neophodne u Grčkoj”, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Grčki odlazak ili ostanak 

Od Grčke se ne traže riječi, nego djela, ali i izvještaj o provedbi reformi.

Da li je zvanična Atina prošla na tom ispitu ocijenit će “trojka” – Evropska komisija (EK), Evropska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) – ali to će se znati tek početkom oktobra.

Od njihove ocjene zavisi i konačna odluka hoće li Grčka dobiti novu tranšu finansijske pomoći ili će izaći iz eurozone.

Takav scenarij ne priziva niko, jer će previše koštati, čak i Njemačku.

Kai Carstensen, ekspert njemačkog Ekonomskog instituta, kaže: “Mislim da moramo prihvatiti činjenicu da će  grčki odlazak ili ostanak u eurozoni za Njemačku biti prilično skup, možda čak i veoma skup. Nemoguće je precizno reći u ovom trenutku. Direktni troškovi grčkog bankrota, unutar eurozone ili van nje, mogli bi ići u pravcu njemačkih gubitaka od 80 milijardi eura. A tu su i kolateralni troškovi, koje još ne možemo predvidjeti.”

No, problem Evrope nije samo Grčka. Trenutno najveća opasnost dolazi od još jedne države sa juga – Španije.

Odluka ove zemlje hoće li tražiti puni paket finansijske pomoći zavisi od odluke  ECB-a hoće li i pod kojim uslovima kupovati obveznice zemalja članica.

Protivljenje Bundesbanke

Direktor ECB-a Mario Draghi detaljan plan trebao bi predstaviti 6. septembra.

No, Bundesbanka oštro se protivi takvom potezu, a i njen predsjednik Jens Weidmann smatra da odluku o tome treba donijeti politika.

“Mislim da je dobro što Weidmann poziva politiku da djeluje. Činjenica da se u EBC-u vodi rasprava nije nužno neobična, jer se rasprava vodi i između 17 lidera Evropskog vijeća, ali nezavisnost znači da razmišljam o političkim pitanjima koja nas zaokupljaju. Naravno, podržavam Weidmanna, kao predsjednika Centralne banke Njemačke, tako da može imati što više utjecaja unutar ECB-a”, kazala je Merkel.

I dok Španija čeka da ECB počne kupovati njene obveznice, kako bi barem malo smanjila cijene zaduživanja, Njemačka se u ponedjeljak opet zadužila za novih 1,9 milijardi eura.

I to po negativnoj kamatnoj stopi, što znači da su joj opet investitori platili da se zaduži.

Izvor: Al Jazeera