Posljednji sati za dogovor o porezu u SAD-u

Američki kongresmeni u posljednji čas tragaju za rješenjem kako bi se spriječilo povećanje poreza za većinu Amerikanaca, pošto je predsjednik Barack Obama upozorio da bi nepostizanje kompromisa u Senatu i u Predstavničkom domu ugrozilo ekonomski oporavak zemlje odnosno dovelo SAD do “fiskalne litice”.

“Fiskalna litica” predstavlja povećanje poreza, koje treba stupiti na snagu u utorak 1. januara, kao i smanjenje državne potrošnje u srijedu, 2. januara, do čega će doći automatskim prestankom važenja povoljnih poreskih stopa utvrđenih u vrijeme predsjednika Georgea Busha.

Ukupna vrijednost tih mjera iznosi 600 milijardi dolara, čime bi bio ugrožen ekonomski oporavak, a ekonomisti strahuju od recesije u SAD i posljedica po svjetsku ekonomiju.

Pored rješenja koje će spriječiti automatsko povećanje poreza, senatori razmatraju i načine da očuvaju povlastice za nezaposlene, spriječe smanjenje plata za doktore u okviru federalnog sistema zdravstvene zaštite i druge mjere.

Nedozvoljeno samopovređivanje

Predsjednik Obama je upozorio da će u slučaju da pregovori senatora ne urode plodom, zatražiti od Senata da zakaže posebno glasanje o mjerama koje će obuhvatiti poreske olakšice za srednju klasu i povlastice za nezaposlene.

“Jednostavno ne možemo priuštiti sebi političko samopovređivanje naše ekonomije”, rekao je Obama u svom redovnom obraćanju dodavši da se ne može dopustiti da “vašingtonska politika stane na put američkom progresu”, prenio je AP.

Obama je upozorio da bi i oporavak tržišta nekretnina mogao biti zaustavljen.

Najveća bitka se vodi oko utvrđivanja poreske stope na prihode domaćinstava u sljedećim decenijama.

Dok se demokrate zalažu za povećanje oporezivanja domaćinstava sa prihodima većim od 250.000 dolara godišnje, republikanci smatraju da bi minimum za oporezivanje trebao biti čak 400.000 dolara.

Iako je Obama najavio da bi mogao prihvatiti prijedlog republikanaca, još uvijek nema nagovještaja o dogovoru na visokom nivou, navodi AP.

Predsjednik Obama, nestrpljiv i iznerviran zbog neuspjeha razgovora sa liderima Kongresa, izjavio je poslije sastanka u petak navečer kako je “neshvatljivo” da zastupnici u Kongresu ne mogu riješiti veliki problem nazvan “fiskalna litica”.

Podjele u Senatu

On je potom poslao lidera većine u Senatu, demokratu Harryja Reida, i čelnika manjine, republikanca Mitcha McConnela, u nemoguću misiju: da za otprilike 48 sati osmisle prijedlog zakona kojim bi bio okončan zastoj u pregovorima o izbjegavanju pada sa “fiskalne litice”, uprkos tome što, sudeći prema sadašnjem sastavu, Kongres Sjedinjenih Američkih Država nikada nije bio podjeljeniji, prenijela je novinska agencija Reuters.

Senatori Reid i McConnel, veterani na polju pregovaranja, koji su poznati i po svom dugotrajnom međusobnom neslaganju, već su se jednom našli u sličnoj situaciji.

Njihov posljednji zajednički poduhvat nije prošao tako dobro jer se dogovor iz augusta 2011. za izbjegavanje bankrota SAD ispostavio kao začetak trenutnog haosa na fiskalnom planu.

Tadašnji dogovor o uštedama u visini od 1.000 milijardi dolara, postignut u posljednji čas, samo je odložio iznalaženje smislenijeg plana za fiskalno ozdravljenje SAD.

Jedan od najvećih problema je to što lideri ne uspijevaju prebroditi razlike.

Tako je Bijela kuća ponudila sporazum koji predviđa budžetske prihode od 1,2 milijardi dolara uz pomoć ispunjavanja Obaminog obećanja iz predizborne kampanje da dozvoli završetak poreskih olakšica bivšeg predsjednika Georgea Busha za bogate Amerikance, kao i smanjenje budžetskih troškova za blizu milijardu dolara.

Republikanci se, međutim, u principu protive povećanju poreza i predlažu sporazum koji uključuje pribavljanje milijarde dolara poreskih prihoda i smanjenje budžetskih izdataka za milijardu dolara, između ostalog za zdravstvenu zaštitu i druge socijalne programe.

Ukratko kad je riječ o porezima, republikanci se zalažu za produženje poreskih olakšica za sve građane, a demokrate za sve osim onih najbogatijih poreskih obveznika.

“Obični ljudi rade svoj posao i poštuju rokove. Kad imaju problema oni sjednu i razgovaraju o stvarima i onda se nešto i promjeni. Ukoliko postoje neslaganja, oni se izbore sa njima.

Njima je nerazumljivo da naše izabrano vodstvo ne može uraditi isto”, izjavio je Obama.

Bushov zakon bez podrške

Prvi korak za Reida i McConnela bi bio da u Senatu pokušaju pronaći rješenja koja bi bila prihvatljiva za njihove dvije stranke.

Iako su članovi Senata iskazali veću fleksibilnost od Predstavničkog doma po pitanju poreza, ništa nije sigurno.

Naime, u Senatu, koji broji 100 članova, potrebna je ne samo prosta, već i većina od 60 zastupnika.

S obzirom da je u Senatu 51 zastupnik iz redova demokrata, dvojica nezavisnih zastupnika koji se priklanjaju demokratama, i 47 republikanaca, McConnel i Reid će možda morati postići dogovor o ukidanju propisa o potrebnoj većini od 60 glasova.

Postizanje dogovora u Predstavničkom domu Kongresa, u kojem među 435 poslanika sa pravom glasa većinu drže republikanci, moglo bi biti još teže.

Konzervativno krilo doma, kojeg čine mnogi zastupnici povezani sa pokretom “Čajanka” koji se plaše da će se na izborima 2014. godine naći na udaru anti-poreskih aktivista ukoliko glasaju za prijedlog demokrata, ističu da neće podržati predlog zakona za povećanje poreza za sve građane, čak i ako to znači da će glasati protivno željama svog vođe u Zastupničkom domu, i predsjedavajućeg tog tijela, Johna Boehnera.

Suprotno tome, mnoge demokrate su obećale da neće podržati nastavak primjene Bushovih poreskih olakšica za građane koji zarađuju više od 250.000 dolara godišnje.

Ukoliko Reid i McConnel postignu dogovor, u oba doma Kongresa, gornjem Senatu i donjem Predstavničkom domu, predstoji glasanje, moguće već u nedjelju.

U suprotnom, primijetio je Reuters, moguće je da će doći do kulminacije političke disfunkcionalnosti Washingtona, koja bi mogla imati razorne posljedice po najveću nacionalnu privredu u svijetu, čije bi posljedice bile globalne.

Izvor: Agencije