Posljednji Tihićev intervju Tanjugu

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i nekadašnji bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić, koji je preminuo sinoć u Sarajevu, nije imao problem da se pokloni srpskim žrtvama posljednjeg rata, podsjeća agencija Tanjug.

Navode i kako je vjerovao je da simbol „ljiljana“, koji u osnovi ima krst i križ, kako je govorio, znači da Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH moraju da žive zajedno.

Ponovili su i Tihićeve stavove, koje je iznio u intervjuu toj agenciji u junu 2010. godine.

Bivši logoraš, koga je u zatvoru lično tukao Zvezdan Jovanović, bivši potpukovnik Državne bezbjednosti pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića, nije volio da  govori o prošlosti i vjerovao je da Sarajevo i Beograd moraju graditi bolju zajedničku budućnost.

‘Ubistvo svakog nevinog čovjeka je zločin’

Tihić je bio dijete iz partizanske porodice i nije se libio da oda počast i srpskim žrtvama rata u BiH, te je, kako to smatra Tanjug, „vjerovatno izgubio političke poene i, sigurno, šokirao javnost ocjenom da se u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine desio zločin“.

„Jasno sam rekao za slučaj Dobrovoljačke. Smatram da je ta akcija oružanih snaga legitimna akcija, koja je usmjerena u  pravcu oslobađanja nezakonito zarobljenog predsjednika  Predsedništva BiH [Alije Izetbegovića]. Isto sam tako rekao da sam mišljenja kako vojno i političko rukovodstvo nije kršilo međunarodne konvencije. Međutim, ubijeni su ljudi. Ubijeni su  nevini ljudi, počinjen je zločin. U ratu se to zove zločin. Ne mogu to drugačije nazvati“, rekao je tada Tihić.

„Nije to ubistvo iz nehata. Ubistvo svakog nevinog čovjeka jeste zločin. Bez obzira da li se radilo o jednom čovjeku ili se radilo o 10 ili 50, zavisno kako koja strana tvrdi. Mislim da se ne treba bojati istine. Treba da utvrdimo istinu“, dodao je.

Tanjug prenosi kako je ukazao i na odgovornost pravosuđa, koje nije do kraja rasvijetlilo „slučaj Dobrovoljačka“.

„U neku ruku mogu razumjeti, ali ne mogu odobriti zašto to nije odmah  rješavano. Bio je rat, ali poslije rata – koliko je vremena  prošlo? Moramo omogućiti pravosuđu da radi svoj posao.  Sud će kazati koji su to pojedinci odgovorni i šta se stvarno dogodilo i koliko je bilo žrtava. Jednostavno ne mogu da  razumijem da jedan potpuno normalan, legalistički pristup, zahtjev da sud utvrdi istinu, može da se tretira ovako kao što se tretira“, smatrao je Tihić.

‘Političari da ne gledaju u prošlost’

Kao lider SDA u Bosanskom Šamcu uhapšen je u maju 1992. godine i do augusta je bio zatočenik logora. Ipak je smatrao da se pitanjem prošlosti trebaju baviti sudovi i historičari, a političari pitanjima sadašnjosti i budućnosti.

„Ne može Sulejman Tihić zaboraviti pet logora kroz koje je  prošao i torture, ali pitanje prošlosti, kad su u pitanju ratni zločini, stvar je sudova. Političari trebaju da se bave pitanjima sadašnjosti. I to je stanovište naišlo na rafalnu osudu, kao: ‘Tihić hoće da zaboravi prošlost’. Tako je odlazak predsjedniku [Borisu] Tadiću u Beograd tumačen kao nekakva izdaja, kao prodaja. Razgovori sa [Miloradom] Dodikom isto. Kao: ‘Tihić nije dovoljan Bošnjak, nije pravi musliman'“, rekao je u posljednjem intervjuu Tanjugu.

Uprkos logoraškoj prošlosti, Tihić se poklonio i srpskim žrtvama ratnog zločina, pa je, zajedno sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i tadašnjim premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, odao počast Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, pobijenim u tri  sela u Bosanskoj Krajini. 

„Pravo da vam kažem, mene je sramota što nisam ranije otišao. Možda i zbog toga što me nisu ni zvali. Bilo bi  nezgodno da se čovjek pojavi u jednoj takvoj atmosferi  žalosti. Mislim da je ovo dobro, što smo svi otišli i u Sjekovac, i Briševo, i Kozarac. I mislim da bi to trebalo da bude  praksa, ubuduće da odlazimo na sva ova stratišta. Odajemo počast ljudima. Ubijeni su ljudi, nije važno ko je koje nacionalnosti“, upozorio je Tihić.

Kolektivna odgovornost 

„Nema kolektivne krivice, ali postoji kolektivna odgovornost da se kazne oni koji su počinili zločine. I da se pronađu nestali. Dakle, mi Bošnjaci imamo kolektivnu odgovornost da ispitamo sve zločine i da procesuiramo odgovorne za zločine. Isto tako postoji kolektivna odgovornost  Srba i Hrvata. Ipak, nema kolektivne krivice naroda ili bilo koga za počinjeni zločin. Slične su izjave davali gospodin Dodik i gospodin Josipović i žao mi je što to nije dobilo veći značaj u medijima u BiH“, rekao je tada.

Tihić, predratni advokat iz Bosanskog Šamca, pokazao je već 2001. godine, kad je došao na čelo SDA, da je spreman za zaokret Izetbegovićeve stranke prema centru. Zapadne  diplomate u Sarajevu videle su ga kao prihvatljivu opciju „nacionalnog lidera“.

U bh. entitetu Republika Srpska, prenosi Tanjug, smatrali su ga za najumjerenijeg političara iz entiteta Federacija BiH.

Beogradskoj agenciji je još rekao kako „sve što čini, čini zato što u to vjeruje, a ne da bi pravio političke poene“.

„Nažalost, izgleda da još ljudi žive u filmovima prošlosti. Političari moraju svojim primjerom utjecati na promjenu svijesti kod građana, u javnosti. Toga nema dovoljno. Svi vode politiku  povlađivanja zbog izbora, zbog glasova“, zaključio je Tihić.

Izvor: Agencije