Oglasi

Postoji li izlaz iz pravnog i političkog labirinta u BiH?

Bez obzira za koji popis stanovništva se odluči CIK, neka od stranaka će biti nezadovoljna i ponovo otežati formiranje vlasti.
Iz neusklađenosti Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH proizilaze mnoga pravna i politička pitanjaAl Jazeera

Kakvu god odluku da donese Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine o tome koji popis stanovništva koristiti prilikom popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, neka od vladajućih političkih stranaka u BiH će ostati nezadovoljna te samim tim opet otežati formiranje vlasti i produbiti krizu u državi.

Dvije godine otkako je Ustavni sud BiH djelimično uvažio žalbu Bože Ljubića kojom su odredbe Izbornog zakona BiH o izboru delegata u gornji dom stavljene van snage, političari se nisu uspjeli dogovoriti kako ih izmijeniti, tako da ni zakonodavna vlast BiH nije usvojila promijenjeni zakon koji bi se mogao koristiti.

U međuvremenu su održani izbori te je na kraju CIK dobio spornu ulogu da pronađe izlaz iz ovog političkog i pravnog labirinta, i odluči da li će se pri izboru delegata koristiti prijeratni popis stanovništva iz 1991. ili onaj posljednji iz 2013. godine.

Oko ovog pitanja ne slažu se ni političke stranke u BiH ni stručnjaci, pozivajući se na različite zakonske i ustavne odredbe koje su često kontradiktorne.

Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP) i Demokratska fronta (DF) traže primjenu popisa iz 1991. godine, a neki od njih najavljuju blokadu Doma naroda ako ne bude tako. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) želi posljednji popis stanovništva a to bi značilo da bi ova stranka imala više mjesta u Domu narodu. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kaže da preferira popis iz 2013.

“BiH je upala u jaz između zakonitosti i ustavnosti izbornog procesa, te sveukupne usklađenosti sa međunarodnim standardima. U središtu tog odnosa nalazi se CIK od kojeg se očekuje odluka i rješenje svih problema. Kakvu god da donese odluku, ona će biti napadnuta ili od strane HDZ ili od strane drugih stranaka. Vodiće se daljnji sudski postupci, koji će zasigurno ako ne zaustaviti, onda veoma otežati formiranje federalne vlasti, a, samim tim, i državne”, objašnjava Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo.

Ustav i zakon u suprotnosti

Božo Ljubić je 2014. godine uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, između ostalog, zbog načina izbora delegata u Dom naroda FBiH. Kako je Ljubić tada to objašnjavao, “Bosansko-podrinjska županija, gdje prema popisu iz 2013. žive ukupno 24 Hrvata, u Dom naroda daje jednog hrvatskog delegata jednako kao i Posavska županija gdje živi preko 40.000 Hrvata”.

Prema prijedlogu HDZ-a, Bosanskopodrinjski kanton, Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton ne bi više birali hrvatske delegate, a mnogi stručnjaci i političari ocijenili su da se radi o još jednoj diskriminaciji. Dodatno, ova stranka je tražila da se ovakav princip proširi i na druge institucije, kao što je Predsjedništvo BiH, iako se odluka Ustavnog suda BiH nije ticala toga, što druge stranke nisu prihvatile.

S druge strane, Ustav FBiH ostaje neusklađen sa Izbornim zakonom i nalaže da u Domu naroda mora biti najmanje jedan pripadnik konstitutivnog naroda iz svakog kantona. Stoga je Borjana Krišto iz HDZ-a u januaru ove godine podnijela novu apelaciju Ustavnom sudu BiH osporavajući ovu odredbu Ustava, ali sud do danas nije donio odluku o tome.

Na kraju, da ovaj politčko-pravni čvor bude još zapetljaniji, postavilo se pitanje koji popis stanovništva koristiti u svemu tome. Naravno, i ovdje postoje oprečne ustavne i zakonske odredbe, kao i mišljenja institucija.

Ured Visokog predstavnika u BiH (OHR) i Federalni ured za statistiku izjasnili su se da treba koristiti prijeratni popis, a Venecijanska komisija popis iz 2013. godine.

Ustav FBiH kaže da će se primjenjivati popis stanovništva iz 1991. dok se Aneks VII Dejtonskog sporazuma, koji se tiče povratka u BiH, u potpunosti ne provede. Do danas nijedna nadležna institucija u BiH niti bilo ko drugi nije proglasio da je ovaj proces završen, niti se ne zna ko bi to trebao uraditi. S druge strane, Izborni zakon BiH propisuje primjenu posljednjeg popisa.

'Prepisati rješenja iz Ustava FBiH'

Prema mišljenju Ademovića, tu se radi o očiglednoj neustavnosti.

“Izborni zakon BiH propisuje primjenu popisa iz 2013, a Ustav Federacije BiH popis iz 1991. godine. Također je jasno šta bi, u konačnici trebalo biti. Ustav Federacije BiH je važniji pravni akt i mora se ispoštovati. Ipak, nameće se pravna dilema da li CIK smije da zaobiđe neustavne odredbe Izbornog zakona BiH i direktno primijeni Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ili ne. Prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BIH, CIK ne bi smio to uraditi, čak i ako ne postoji dvojba o njegovoj neustavnosti. Takva odluka, zakonita ali neustavna, morala bi se pobijati pred Sudom BiH i Ustavnim sudom BiH”, kaže Ademović.

S obzirom da je BiH složena država, dodaje, Izborni zakon BiH mora generisati svoja zakonska rješenja, kada su u pitanju entiteti, prije svega, iz ustava entiteta.

“Jer, entiteti, u onoj mjeri u kojoj to ne reguliše državni Ustav, imaju autonomno pravo normativne regulacije. Takav je slučaj i sa Domom naroda FBiH: broj delegata, način izbora i struktura je prvenstveno nadležnost Federacije BiH.”

S druge strane, objašnjava Ademović, Ustav Federacije BiH zahtijeva da odluka o popuni Doma naroda bude donesena isključivo od zakonodavca, a ne od upravnog tijela kao što je CIK. Međutim, u Izbornom zakonu BiH je dato ovlaštenje za tako nešto samom CIK-u.

“Problem su i naravno presude Evropskog suda za ljudska prava. I Ustav BiH, i Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH su neusuglašeni sa Evropskom konvencijom za ljudska prava.”

'Država iznad entiteta'

Međutim, Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara (IDPI), ne slaže s ovim, te ističe da je “zakon na nivou BiH iznad Ustava Federacije”.

“Iz prostog razloga što je državni nivo vlasti nad entitetskim nivoom, a skoro sva izborna problematika je u ekskluzivnoj nadležnosti države."

Stoga, dodaje, smatra da CIK ne bi trebao da se upliće u implementaciju odluke Ustavnog suda BiH, jer je to dužnost Parlamenta BiH. Međutim, zakonodavna vlast to nije učinila jer nije postojao dogovor stranaka. Sitarski za to optužuje “bošnjačke stranke”.

“Nažalost, nije bilo političke volje za to, bila je neka vrsta političkog štrajka prije svega stranaka predstavnika Bošnjaka, za koje glasaju Bošnjaci, ili koje dobiju glasove u sredinama koje su po popisu iz 2013. praktično bilo 100 posto bošnjačke, neke od tih stranaka se ne prepoznaju kao bošnjačke nego kao građanske. Te stranke su odbijale razgovor o prijedlogu stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora koji je upućen u parlamentarnu proceduru.”

Sitarski ističe da popis stanovništva iz 1991. godine ne može važiti zauvijek, kao i da ne treba zaboraviti da je od rata prošlo više od 20 godina te da je izvjesno da se proces povratka bliži kraju.

“To i dalje ne znači da zagovaram ili da učestvujem u kampanji za prihvatanje popisa iz 2013. Zagovaram da Parlamentarna skupština BiH odradi svoj dio posla. Naravno, uskoro će prestati i mandat ovog Zastupničnog doma, i bit će konstituisan novi. Ostaje da se vidi može li stari saziv državnog Doma naroda i novi saziv Zastupničkog doma da usvoji novi izborni zakon. Tu bi nam također trebalo tumačenje Ustavnog suda.”

Pravna i politička katastrofa

Prema mišljenju Ademovića, rješenje za cijelu ovu situaciji je složeno - Ustavni sud BiH bi morao pod hitno donijeti odluku po zahtjevu Borjane Krišto i dati smjernicu da li će se ići u reformu po principima iz „Ljubić“ slučaja, ili po principima iz Ustava Federacije BiH.

Nakon toga, morala bi uslijediti brza, ali efikasna promjena Izbornog zakona BiH ili Ustava Federacije BiH, te bi, tek tada, CIK mogao donijeti zakonite i ustavne odluke.

“Ovo je put čak i pod pretpostavkom da je cijena ovih poteza kršenje zakonskih rokova za uspostavu vlasti. Međutim, ništa se od ovog neće desiti i niko ne može dati prognozu kako će se razvijati situacija. Dešavaće se stihijska rješenja, koja zavise, manje-više, od faktičkih odnosa snaga na terenu, a ne standarda pravne države i demokratije.”

Kako zaključuje Ademović, jedno je sigurno i tačno u svemu ovome a to je da se “bh. društvo i država nalaze se u fazi pravne i političke katastrofe”.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.