Potencijal vjerskog turizma u BiH

Piše: Sanel Kajan

Po svom vjerskom i kulturnom naslijeđu, Bosna i Hercegovina spada među najbogatije države Evrope. Ona ima tri velike vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja značajna svetišta. Međutim, država nedovoljno radi na promociji vjerskog turizma. Organiziranje i promoviranje turističkih vjerskih lokacija, uz nekoliko izuzetaka, briga je uglavnom vjerskih zajednica i općina.

Najposjećenije svetište, odnosno najatraktivnija destinacija u oblasti ovog oblika turizma na bh. tlu, je Međugorje. Ovo malo mjesto u Hercegovini se, nakon što se svijetom proširila priča kako je 1981. godine grupa mladih posvjedočila o Gospinom ukazanju, pretvorilo u jedno od najvećih katoličkih hodočašća u regiji. Hodočasničke skupine svakodnevno dolaze iz svih krajeva svijeta, a statistike ukazuju da Međugorje svake godine posjeti više od milion vjernika.

Iako je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih država na svijetu, u kojoj egzistiraju tri velike religije i tri kulturno religijska miljea, država i entiteti nemaju strategiju promocije vjerskog turizma.

Mnogi gubici

Tako tvrdi Željko Vasilj, voditelj Turističke zajednice Međugorje.

“Zaista ja moram da kažem objektivno i iskreno da nismo dorasli, u svakom pogledu, onome što se ovdje događa. To znači od nas samih, lokalne zajednice. A o višim sferama naše države da i ne govorimo”, ističe Vasilj.

“Međutim, Međugorje raste, razvija se, traje, bez obzira na veliku inertnost, indiferentnost državnih organa. Treba uskladiti tu vertikalu, od lokalne zajednice do najviših državnih vlasti, da bi se od Međugorja dobilo ono što se objektivno može dobiti. U ovakvim okolnostima mi gubimo i mnogo finansijskih sredstava za opće dobro zajednice, upravo zbog toga jer ta vertikala nije podešena onako kako to Međugorje zaslužuje”, dodaje on.

“Impresije su tako divne. Kao da ne dotičem zemlju. Nemam riječi da objasnim kako se osjećam”, govori Sabin iz Belgije.

“Mnogo ljudi dolazi ovdje samo iz turističkih razloga. Mjesto je vrlo popularno u Poljskoj, no koliko znam, papa i crkva u Vatikanu ga nisu prihvatili kao kao zvanično hodočašće”, kaže Poljak Martin.

Stručnjaci za turizam su primijetili kako je za vjerski turizam tipična diferencijacija između dvije ciljne grupe turista.


Milioni vjernika posjećuju Međugorje [AFP/Getty]

Jedni su vjernici koji putuju inspirirani istinskim vjerskim motivima, a drugi su turisti koji putuju iz želje za upoznavanjem vjerskih centara kao sastavnoga dijela svoje opće kulture, ističe novinar Al Jazeere Sanel Kajan.

Određena zarada

Bosna i Hercegovina ima potencijal da privuče obje ciljne grupe, ali se puno više treba uraditi na promociji i brendiranju ukupne ponude, tvrde turistički radnici.

Veliki značaj u ponudi vjerskog turizma ima i tekija u Blagaju kod Mostara. Ovih dana otvoren je obnovljeni kompleks tekije. Uloženo je blizu pola miliona eura u radove koje je finansirala jedna turska turistička agencija, a kojoj je tekija izdata u zakup na duži period. Otvoreni vakufski objekat, osim toga što dopunjava vjerske sadržaje kompleksa tekije, doprinosi i kulturno-historijskom i ekonomskom značaju.

“Samim ovim ulaganjem, koje nije nimalo beznačajno, strani investitori i turističke agencije su prepoznale ovo mjesto da će dovođenjem turista ostvariti određenu zaradu za sebe. Ali, ostvarit će se i zarada za samo ovo mjesto”, smatra Ramiz Bašić iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“I ne samo za ovo mjesto, nego i za Mostar i Sarajevo, jer turisti iz Turske najčešće posjećuju objekte počevši od Sarajeva, Mostara, Blagaja, Počitelja i Stoca.”

Razni utjecaji

Jedna od nezaobilaznih destinacija vjerskog turizma je i manastir Gračanica u Trebinju. Kosti pjesnika Jovana Dučića su iz SAD-a prenesene na ovo mjesto 2000. godine. Kopija je manastira Gračanice sa Kosova, zbog čega se i zove Hercegovačka Gračanica.

“Evo već 12 godina ovdje živimo, radimo i svjedočimo i radujemo se dolasku svih ljudi, iz svih pravaca, i Hercegovine, i inostranstva, i svih krajeva. Imamo vremena kada smo manje i više posjećeni. Ovo je vrijeme ljetnog perioda, kada imamo jako veliki broj ljudi koji nas posjećuju. Hercegovina, osim ovog hrama, ima veoma široku ponudu vjerskog turizma”, govori upravnik manastira Milorad Perišić.

Sa svojom jedinstvenom i rijetkom mješavinom utjecaja različitih civilizacija, kultura i religija, Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale za razvoj vjerskog turizma. No, tek kada se Bosna i Hercegovina kao država, zajedno sa svojim institucijama, uključi moći će se izraditi strategija, pa samim tim i bolje promoviranje države u svijetu, i to preko njenog velikog kulturnog bogatstva – njene tri vjerske zajednice i njihovih svetišta.

Prema ranijim procjenama Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina bi do 2020. godine trebala biti treća država u svijetu po stopi rasta turizma.

Izvor: Al Jazeera