Potraga za jevrejskom imovinom u Srbiji

Jevrejska zajednica u Srbiji i vlasti te zemlje tragaju za imovinom Jevreja oduzetom tokom holokausta u slučajevima gdje nema nasljednika.

Prema novom zakonu, ta imovina će pripasti Savezu jevrejskih općina, javlja Stefan Goranović, novinar Al Jazeere.

Tokom holokausta, zvanično je stradalo 86 procenata Jevreja u Srbiji. Saradnici okupatora i vlada Milana Nedića hvalili su se istrebljenjem jevrejske zajednice.

Srbija je tako postala jedna od prvih zemalja u Evropi gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata uništena jevrejska zajednica.

Milan Koljanin sa beogradskog Instituta za savremenu istoriju je kazao: “U jesen 41. tokom masovnog ustanka i masivnih represalija uništena je praktično cela muška jevrejska populacija u Srbiji, gde su ostale samo žene i deca i stari i nemoćni. Oni su internirani u logore na Starom sajmištu do 8. decembra. Dakle, svi oni su pre 8. decembra su morali da zaključaju svoje stanove, da označe i ključeve predaju nemačkoj policiji”.

Jevreji su bili imućni, a oduzeta imovina imala je veliku vrijednost. Dio je vraćen malobrojnim preživjelim porodicama.

No, kako je gotovo cijela jevrejska populacija Srbije uništena, u toj zemlji dosta je pokretne i nepokretne imovine bez nasljednika. U dosadašnjoj praksi restitucije, takva imovina išla bi državi.

“Zato je u Skupštini Srbije u februaru usvojen Zakon kojim bi trebalo da budu ublažene posledice oduzimanja imovine Jevrejima, gde zakonskih naslednika nema. Pokretna i nepokretna imovina će se, gde je to moguće, preneti na jevrejsku zajednicu. Dodatno, narednih 25 godina, država će zajednici isplaćivati 950.000 evra godišnje. Rok za potraživanje takve imovine je tri godine”, javlja Stefanović.

Jedinstveno rješenje

U Agenciji za restituciju Srbije kažu da je ovakvo zakonsko rješenje jedinstveno u ovom dijelu svijeta.

Direktor te agencije Strahinja Sekulić je kazao: “Jevrejske opštine će biti podnosioci zahteva. Mi im pomažemo oko dokumentacije, već znamo za nekoliko slučajeva takve imovine. Pozvaćemo ih, definisali smo obrazac, komunikaciju imamo dobru i rešavaćemo svaki slučaj korak po korak”.

Iako nema naknade štete po osnovu izgubljene dobiti, ali ni vraćanja svih objekata, predstavnici jevrejskih udruženja, koji okupljaju više od 3.000 ljudi, zadovoljni su dogovorenim.

“Moraju prvo da se provere spiskovi tih ljudi koji su ubijeni u Drugom svetskom ratu, da se utvrde njihove adrese, da vidimo da li su te adrese stvarne i da vidimo da li pripadaju državi Srbiji, jer ako je privatna svojina, mi to ne možemo da tražimo nazad. I tek kad to utvrdimo, onda na osnovu toga možemo da napravimo podatak koliko ćemo zaista imovine moći da vratimo”, rekao je Danijel Bogunović, predsjednik Jevrejske općine u Beogradu.

Primjera slične prakse ima u Makedoniji. U toj zemlji je još početkom 2000-tih kroz Zakon o denacionalizaciji osnovan Fond holokausta koji se bavio jevrejskom imovinom i čuvanjem sjećanja na stradanja u Drugom svjetskom ratu.

U drugim zemljama bivše Jugoslavije, prema podacima jevrejskih zajednica, još se čeka rešenje za povrat imovine.

Izvor: Al Jazeera