Povećan broj kabina, ne i glasačkih mjesta

U prvom krugu na izbore je izašlo samo 52,3 posto birača (Reuters)

Izlaznost u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji tokom prijepodneva veća je nego u prvom krugu, javila je agencija Agerpres, pozivajući se na podatke Centralne izborne komisije (CIK), prenosi Tanjug.

Do 13 sati po lokalnom vremenu glasalo je 27,22 posto upisanih birača, dok je prije dvije sedmice, 2. novembra, izlaznost u istom vremenskom periodu bila 20,78 posto, navodi rumunska agencija.

Ruski TAS S navodi da su se veliki redovi formirali na biralištima u inostranstvu, gdje po različitim procjenama živi između 2,5 i četiri miliona Rumuna.

Prema podacima CIK-a Rumunije sa 263 od 294 biračkih mjesta, do 13 sati u inostranstvu je glasalo 114.607 birača, a najveća izlaznost bila je u Italiji (29.362), Španiji (24.077) i Moldaviji (15.328), navodi Agerpres.

Hiljade građana Rumunije uoči drugog kruga izašlo je na ulice da podrži sunarodnike u inostranstvu koji su bili onemogućeni da glasaju u prvom krugu.

Velike gužve i birokratske prepreke učinile su dugotrajnim proces glasanja u rumunskim ambasadama u Evropskoj uniji i drugdje u svijetu, a mnogi birači tokom prvog kruga nisu uspjeli glasati prije zatvaranja birališta, izvijestile su agencije.

Vlada je preduzela mjere da glasanje u inostranstvu 16. novembra teče nesmetano, povećavajući broj glasačkih kabina i osoblja, ali nije povećala broj biračkih mjesta, kao što je tražila rumunska dijaspora, naveo je Reuters.

Aktuelni predsjednik Trajan Basesku 2009. reizabran je sa prednošću od samo 70.000 glasova, uglavnom dobijenih u inostranstvu, podsjetile su agencije.

Predviđanja anketa

Ankete, koje su urađene pred drugi krug predsjedničkih izbora u Ruminiji, predviđaju da će to biti trenutačni premijer Victor Ponta.

Ponta, čelnik vladajuće Socijaldemokratske stranke (PSD), u drugom će se krugu izbora ogledati s čelnikom opozicione Nacionalne liberalne stranke (PNL) Klausom Iohannisom.

Ankete predviđaju Pontinu pobjedu s 55 posto glasova. Ponta je u prvom krugu prije dvije sedmice osvojio 40,3 posto biračkih glasova, a Iohannis 30,4 posto.

Bude li rezultat stvarno takav, Ponta će dati ostavku na dužnost premijera i u idućih se pet godina preseliti u predsjedničku palaču. To će dodatno učvrstiti vladavinu PSD-a, koji već ima uvjerljivu većinu u parlamentu.

Do deset sati glasalo je 8,52 posto birača, što je malo preko milion i po ljudi i što je za 2 posto više nego 2. novembra u tom periodu, javlja reporterka Al Jazeere iz Bukurešta Nataša Krstin. 

Više ljudi glasalo je i u inostranstvu, iako ponovo postoji problem sa redovima i manjkom biračkih mjesta.

U Parizu do 10 sati glasalo je 1.500 ljudi, u odnosu na 400, koliko ih je bilo u prošlom krugu. Blizu tri hiljade ljudi čeka u redu da glasa u Parizu. U Londonu i Minhenu ljudi su počeli da stižu i zauzimaju mjesto u redu još sinoć.

U Velikoj Britaniji i Švedskoj dijaspora se ovog puta bolje organizovala, zakupili su autobuse kojima ljude prevoze na glasanje.

“Zanimljivo je da je ministar spoljnih poslova najpre najavio da će glasati u Parizu, te da će čekati u redu sa ostalim građanima. Na kraju je ipak od toga odustao. Rekao je kako ne želi nikome da zauzme mesto, pa će se zbog toga vratiti u Bukurešt i glasati. Broj biračkih mesta u inostranstvu je isti (294), ali Ministarstvo spoljnih poslova, koje je tamo organizivalo glasanje, navodi kako su povećali broj glasačkih kutija, zatim broj pečata za glasanje (jer ovde ne zaokružuju, nego udaraju pečat) i broj ljudi unutar tih 294 mesta”, javlja Krstin. 

Utjecaj na pravosuđe

Tokom predizborne utrke Iohannis, pripadnik njemačke manjine, upozoravao je birače da ne smiju dopustiti takvu prevlast jedne stranke.

Iako je uloga predsjednika u Rumuniji relativno ograničena, on ipak znatno utječe na pravosuđe, vanjsku politiku i odbranu.

Neki Pontini postupci iz premijerskog mandata izazivaju zabrinutost opozicije i kritičara za neovisnost sudstva, državnog odvjetništva i medija.

Pravni sistem Rumunije, koji je još pod evropskom supervizijom, u međuvremenu je jačao te je čak prije dvije godine osudio bivšeg premijera Adriana Nastasea zbog korupcije.

Zabrinutost da bi se Ponta, doktor kaznenog prava i amaterski vozač relija, mogao obrušiti na pravosuđe izvire iz mnogih najava novih istraga za korupciju, a neke od njih ciljaju premijerove političke saveznike.

Ponta se obavezao čuvati neovisnost pravosuđa, no zbunjuju njegove česte kritike DNA, agencije zadužene za suzbijanje i istraživanje korupcije, koju Ponta naziva “pristranom”.

Stručnjaci rado podsjećaju na dan iz decembra 2013., nazvan “crni utorak”, kad je parlament zamalo prihvatio amandmane kojima se izabranim dužnosnicima jamči superimunitet.

Gurala ih je Pontina koalicija pa su javnosti – iako u konačnici nisu prošli – bili poziv na buđenje.

Analitičari također upozoravaju da 42-godišnji socijaldemokrat, kojega većinom podupiru birači na ruralnim područjima, ipak još ne može slaviti jer Iohannis također ima izgleda za pobjedu.

“Ključ drugog kruga izbora je u mobilizaciji biračkog tijela. Ako glasači iz velikih gradova, koji su skloniji opoziciji, izađu na izbore, Iohannis ima izgleda”, procjenjuje Christian Ghinea, direktor Centra za evropske politike.

U prvom krugu, podsjeća Ghinea, na izbore je izašlo samo 52,3 posto birača.

Ponta je u predizbornoj kampanji isticao svoje ekonomske uspjehe, obraćajući se biračima umornim od izbornih obećanja u najsiromašnijoj zemlji Evropske unije iza Bugarske.

Zemlja u recesiji

Iohannis se pak obavezao da će u cijeloj zemlji primijeniti uspješan model razvoja svojega rodnoga grada Sibiua, čiji je gradonačelnik od 2000. godine.

Rumunija je u drugom tromjesečju ove godine došla u recesiju nakon prošlogodišnjega rasta.

Ta bivša zemlja komunističkog bloka pati i od kronično lošeg iskorištavanja evropskih fondova, bitnih za razvoj njezine infrastrukture, zbog korupcije i neučinkovite administracije.

Birališta su otvorena od 6 do 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, a pravo glasa ima oko 18 miliona Rumuna. Prvi rezultati očekuju se u nedjelju navečer.

Izvor: Al jazeera i agencije