Povratak osuđenih kriminalu u Sarajevu
Neizdržavanje kazni zatvora osuđenika na vrijeme, manjak zatvorskih kapaciteta ili blaga kaznena politika - sve ovo utiče, teze su u javnosti, na povećanje izvršenja krivičnih djela.
Policijska statistika u glavnom gradu Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme pokazuje da krivična djela čine mahom višestruki povratnici u činjenju stvari sa one strane zakona.
Uz to, u BiH stotine osuđenika na slobodi čekaju da se u zatvorima pronađe slobodno mjesto. Istovremeno, projekt izgradnje državnog zatvora sporo napreduje, izvještava novinar Al Jazeere Boris Gagić.
Vijesti iz crne hronike iz dana u dan su iste. Pucnjava na ulicama bh. prijestolnice je skoro svakodnevna pojava. Građani nezadovoljni radom nadležnih, sve više strahuju za sigurnost.
Visok stepen rasvijetljenih slučajeva
Salem Husić, stanovnik Sarajeva, kaže:
„Policija nešto i učini, međutim sudstvo ništa, sudstvo odmah pušta...“
Njegov sugrađanin Dževad Katana, smatra:
„Ne treba samo dati policiji ovlaštenja, nego i edukativno u školama i drugdje, raditi...“
Iz policije uvjeravaju da je stepen rasvijetljenosti teških krivičnih djela visok.
No i u policiji vlada zabrinutost podatkom, jer se kriminalci vraćaju starim navikama.
Fatmir Hajdarević iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo objašnjava:
„Imali smo situaciju za vikend. Jedno smo lice zbog nedozvoljenog držanja oružja lišili slobode, Tužilaštvo ga nije primilo. Opet smo ga lišili slobode zbog drugog kaznenog djela...“
Na policijske kritike o blagoj kaznenoj politici ne osvrću se u Tužilaštvu. Kažu, svaki slučaj upotrebe vatrenog oružja tužilac posebno analizira. Maksimalnu mjeru pritvora može odrediti u visini od tri mjeseca.
Jasmina Omićević iz Kantonalnog tužilaštva kaže:
„Tužilac cijeni da li je lice ranije osuđivano, pod dva za koja krivična djela je osuđivan...“
Dok čekaju suđenje, takvi osumnjičenici često znaju biti na slobodi. I ako budu pravomoćno presuđeni - opet ne moraju u zatvor.
U Federaciji Bosne i Hercegovine blizu 820 osuđenika za razna djela čeka slobodno mjesto za izdržavanje kazne.
Resorni federalni ministar konstatuje da su to većinom osobe sa manjim kaznama .
Zoran Mikulić, ministar pravde u FBiH, kaže:
„Najveći dio su osobe od 3 do 6 mjeseci koje čekaju služenje kazne, a 40 ih je do godine dana.“
U Bosni i Hercegovini se nalazi 15 zatvorskih ustanova.
Osam u Federaciji, šest u Republici Srpskoj, te pritvorska jedinica bh. suda.
Ali zatvorski sistemi su sve opterećeniji. Najavljuje se gradnja entitetskog federalnog zatvora u Mostaru.
Kako teško ide proširivanje tih kapaciteta vidi se na primjeru izgradnje državnog zatvora za 300 osuđenika, čija je cijena rasla do sadašnjih 39,5 miliona eura.
Kamen temeljac postavljen 2006.
Zbog toga su entitetske vlasti Republike Srpske prijetile istupanjem iz projekta. No, politička bura se okončala. Međutim, radovi na objektu još se ne nastavljaju.
„Kamen temeljac za izgradnju državnog zatvora postavljen je 2006 godine. Tek sada očekuje se raspisivanje glavnog tendera za izgradnju. Hrabre najave govore kako bi prvi zatvorenici tu kaznu trebalo da služe 2014. godine“, izvještava Gagić.
Neizdržavanje kazni zatvora osuđenika na vrijeme, manjak zatvorskih kapaciteta ili blaga kaznena politika - sve ovo utiče, teze su u javnosti, na povećanje izvršenja krivičnih djela. Odgovorni tvrde, svjesni su problema. Čekaju se njihovi konkretni potezi.
Izvor: Al Jazeera