Poziv koji je uznemirio Sandžak

Piše: Snježana Mulić-Softić

Jedan poziv, odaslan nedavno putem pojedinih novopazarskih medija i portala, napravio je pravu pometnju u sandžačkoj „prijestolnici“.

Udruženje Turaka u Srbiji, formirano prije manje od godinu u Novom Pazaru, 27. jula je pozvalo građane da se registriraju u tom udruženju, a kako bi se formirala turska nacionalna manjina.

Iako predsjednik Udruženja Alija Šahović, kaže da je poziv uputio samo građanima turskih korijena, a kojih, kaže, u Srbiji ima veliki broj, mnogi građani Novog Pazara i drugih dijelova Sandžaka, tvrde da je poziv bio upućen Bošnjacima, što su shvatili kao provokaciju, sa dubljim – skrivenim namjerama, uperenim ka urušavanju bošnjačkog identiteta.

„Kunem vam se da smo pozvali samo one koji imaju turske korijene“, kazao je Alija Šahović za Al Jazeeru, dodajući kako on osjeća turske korijene u sebi, što „pokazuje porijeklo njegovih predaka koji su  u Sandžak došli sa anadolskih prostora“.

‘Kriza identiteta’

„To nije istina. Poziv je poslan Bošnjacima. Da bi se formirala nacionalna manjina, potrebno je 300 registriranih građana, a oni ih nemaju. Da ima toliko Turaka u Srbiji, kako Alija tvrdi, onda ne bi upućivao javni poziv putem medija. Osim toga, tom čovjeku je nadimak Alija Nemac i to dovoljno govori da on ima krizu identiteta“, odvratio je dr. Almir Muratović, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice.

Muamer Zukorlić, sandžački muftija i generalni sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), također kaže da je poziv upućen Bošnjacima.

„Da, tako smo i doznali, jer su ljudi bili iznenađeni, uspaničeni. Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake neko zove u Turke.  Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički“, kaže Zukorlić.

I Šefćet Bilalović sa Peštera je bio iznenađen pozivom.

„Ne može Bošnjak biti Turčin“, kaže, dodajući: „Ja još nisam sreo ovdje kod nas nekoga Turčina da živi, a kao turistu jesam. A puno naših Bošnjaka živi u Turskoj, pa oni nisu Turci, a sad ispade da smo mi ovdje Turci, a oni tamo nisu.“

„Sudeći po informacijama iz medija i sami inicijatori su bošnjačke nacionalnosti i samim time, očigledno računaju na pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice u Sandžaku za ovu rabotu. Osim toga, u Sandžaku nema etničkih Turaka. Koliko ja znam, ima nekoliko porodica etničkih Turaka u Preševskoj dolini, u okolini Bujanovca“, kaže Esad Džudžo, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, napominjući da on nema ništa protiv organiziranja turske nacionalne manjine u Srbiji.

‘Ideja iz velikosrpskih obavještajnih krugova’

Ono što je iznenadilo Bošnjake Novog Pazara jeste, kako kažu, činjenica da se preko naroda od kojeg očekuju najveću pomoć i smatraju najvećim prijateljem, pokušava izvršiti „turkizacija Bošnjaka“ i stvaranje jedne manjine nauštrb druge.

„To je jako opasna ideja i brutalna agresija na biće i identitet bošnjačkog naroda u cjelini, a posebno u Sandžaku“, kaže dr. Muratović.

(Ćani Bilać kaže da se skoro 180 osoba iz njegovog sela priključilo inicijativi Udruženja Turaka u Srbiji)

Esad Džudžo smatra da je ova ideja dirigirana iz „velikosrpskih obavještajnih krugova s ciljem umanjivanja kapaciteta bošnjačke nacionalne zajednice i narušavanja dobrih bratskih odnosa između bošnjačkog i turskog naroda, kao i odnosa Srbije i Turske“.

I Muamer ef. Zukorlić ističe kako se iz ove inicijative mogu iščitavati rukopisi različitih politika i ideologija.

„Bošnjake ovdje stalno negdje svojataju, zamišljaju ih kao švedski sto, kojem će da priđe ko hoće, kad hoće i uzme koliko hoće. Iako ovdašnji Bošnjaci iza sebe nemaju jaku nacionalnu državu, koja će da ih štiti, oni će se oduprijeti ovakvim pokušajima asimilacije, a budući da imaju svoj etnički, nacionalni i kulturni identitet“, kaže on.

Neki građani Novog Pazara kažu da su ih iz Udruženja Turaka pozvali na prevaru, govoreći im kako će tako iz Turske dobiti pomoć i investicije, a da se oni, u zamjenu, trebaju odreći svog – bošnjačkog identiteta i izjasniti kao Turci.

„Nažalost, u vremenu velike nezaposlenosti i apatije, ovakve zloupotrebe su moguće“, kaže Zukorlić.

U Bošnjačkoj kulturnoj zajednici također smatraju da je materijalna korist bila jedan od motiva za pokretanje ovakve inicijative.

„Ko god kaže da se osjeća Turčinom – laže, samo se za pare prodaje“, rezonuje Šefćet Bilalović. 

‘Presedan u međunacionalnim odnosima’

Iako je za medije iz Srbije predsjednik Udruženja Turaka u Srbiji Alija Šahović, između ostalog, kazao da je inicijativa pokrenuta kako bi se lakše došlo do turskih investicija, u razgovoru za Al Jazeeru taj aspekt nije spomenuo.

„Naš motiv je određivanje pozicije Turaka u Republici Srbiji te uspostavljanje što boljih veza između turskog i bošnjačkog naroda u Sandžaku, ali i da postanemo važan faktor u jačanju međunacionalnih odnosa između turske i ostalih nacionalnih zajednica u našoj zemlji“, kazao je.

Šahović kaže da je zadovoljan odzivom građana i brojem upisanih, a Ćani Bilać, iz sela Bilača u Preševskoj dolini, navodi kako “u njegovom selu ima tridesetak kuća sa skoro 180 članova, da se svi deklarišu kao Turci i da su se priključili akciji”.

O ovoj inicijativi još uvijek se nije zvanično oglasio niko od srpskih političara, niti iz Ambasade Turske.

Šahović kaže da se “turska diplomatija u Srbiji ne miješa u inicijativu Udruženja Turaka u Srbiji, ali da oni realno očekuju njihovu pomoć i podršku.”

Bošnjački lideri čitavu situaciju posmatraju kao “presedan u međunacionalnim odnosima u savremenoj historiji” i najavljuju slanje protestnih nota i turskoj diplomaciji u Srbiji, i vlasti u Beogradu, a Bošnjake pozivaju da “odlučno odbace ovaj asimilatorski čin i ponižavajući projekat i ostanu dosljedni svom nacionalnom identitetu”.

Udruženje Turaka u Srbiji još uvijek nije skupilo 300 potpisa građana, neophodnih za formiranje turske nacionalne manjine.

Izvor: Al Jazeera