Prave li Saudijska Arabija i UAE nered u stražnjem dvorištu Turske?

Posmatrači smatraju da je sastanak saudijskih, emiratskih i jordanskih zvaničnika s čelnicima SDF-a provokacija Turske (Reuters)

Piše: Mohamed al-Najjar

Sastanak vojnih zvaničnika Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana s liderima arapskih frakcija koje se bore kao dio Sirijskih demokratskih snaga (SDF), a čiju većinu i okosnicu čine kurdske jedince, potakao je pitanja o porukama koje arapske strane nastoje poslati Turskoj, koja se bori protiv kurdskih snaga i naziva ih „teroristima“.

Sastanak je održan u američkoj vojnoj bazi Kharab Ishq u blizini grada Ayn al-Arab (Kobane) i trajao je 24 sata. Vojni zvaničnici ove tri države sastali su se s liderima takozvanih „Sirijskih demokratskih snaga“ kako bi obavili posljednje pripreme za uspostavljanje arapskih vojnih jedinica u regiji koje bi obavljale zadatak „granične straže“ uz sirijsko-tursku granicu.

UAE i Saudijska Arabija

Upućeni izvori otkrivaju za Al Jazeeru da posjeta vojnih zvaničnika tri države Siriji nije jedini takav slučaj, uzimajući u obzir stalne saudijsko-emiratske napore u regionu kojeg kontroliraju kurdske vojne snage, bilo kroz finansijsku podršku ili političko djelovanje s ciljem formiranja saveza s arapskim plemenima.

Prema ovim izvorima, ovakvi potezi iritiraju Tursku koja ne želi prisustvo kurdskih jedinica ili bilo kakvih vojnih formacija u čijem su sastavu Kurdi na svojoj južnoj granici, u skladu sa dogovorom koji je postignut s Washingtonom i Moskvom.

Ovo nije prvi put da saudijski zvaničnici dolaze u posjetu Siriji, budući da je saudijski ministar za zaljevska pitanja Thamer Al-Sabhan pratio Bretta McGurka, specijalnog izaslanika američkog predsjednika za međunarodnu koaliciju, tokom njegove posjete vojnim bazama na sjeveru Sirije.

Tom prilikom se sastao sa kurdskim liderima, što je izazvalo gnjev Ankare.

Novi posjetitelji

Međutim, novi detalj tokom ove posjete bio je proširivanje liste arapskih posjetitelja kurdskim vojnim jedinicama, na koju su uvršteni i jordanski i emiratski vojni predstavnici, te nastojanje da se uspostave arapske vojne jedinice koje bi intervenirale u sukobima u koje su umiješane brojne strane u oblastima istočno od Eufrata.

Ovdje pažnju treba obratiti na sljedeće stvari:

– Amerika želi povući svoje snage iz oblasti sjeverne i istočne Sirije i predati kontrolu regionalnim i lokalnim snagama, s tim da još uvijek nije pojasnila o kojim snagama je zapravo riječ.

– Strateški značaj regiona koji se smatra skladištem nafte i hrane za Siriju.

– Turska se protivi prisustvu snaga SDF-a u toj oblasti, protiv kojih je nedavno vodila i vojne akcije. Borbe su rezultirale time da su frakcije koje imaju podršku Ankare preuzele kontrolu nad Afrinom.

– Aktiviranje Saudijske Arabije i UAE-a u regionu, pri čemu koriste svoj utjecaj koji imaju na tamošnja arapska plemena. Emirati su u više navrata organizirali sastanke sa arapskim plemenima u regiji. Pored toga, Saudijska Arabija i UAE polažu nade na snage Al-Sanadid lojalne Ahmadu Jarbaiju koji uživa podršku Egipta i UAE-a, a čiji se odnosi sa Turskom opisuju kao loši.

Odsustvo koordinacije

Isti izvori navode da je Turska zabrinuta zbog odsustva sigurnosne i vojne koordinacije između nje i Saudijske Arabije i UAE-a, kao i zbog odnosa ove dvije države s kurdskim vojnim jedinicama. To je popraćeno i strahom Ankare da bi ove skupine mogle izazvati nered na njenoj južnoj granici ili čak u samoj Turskoj.

Zanimljivo je da su Saudijska Arabija, UAE i Jordan poduzeli ovakve korake uoči sastanka planiranog za 4. juni između turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua i američkog državnog sekretara Mikea Pompeoa kako bi obznanili dogovore koje su postigli američki i turski eksperti o povlačenju kurdskih snaga iz Manbija.

O značaju ovih američko-turskih dogovora govori i to da će oni spriječiti tursku vojnu akciju u Manbiju koja bi se mogla pretvoriti u sukob sa oko dvije hiljade vojnika koji su grad pretvorili u svoje vojno uporište.

Posjeta se vremenski podudarila i sa izjavama sirijskog predsjednika Basahara al-Assada u intervjuu za ruski TV kanal Rusija danas vezano za pregovore koji se vode sa SDF-om da preda sirijskom režimu područja koja drže pod svojom kontrolom, te Assadovim prijetnjama da će pokrenuti vojnu akciju protiv SDF-a u slučaju da to odbije.

Stav Kurda

Stav kurdskih snaga o posljednjim potezima koje su poduzele ove tri arapske države i dalje se čini nejasan. Ove jedinice su nedavno dobile saudijsku pomoć preko Iraka.

Kurdski portal Basnews prenosi od „dobro upućenog kurdskog izvora“ da su „kurdske jedinice pristale da arapske snage uđu na zapad Sirijskog Kurdistana pod pritiskom međunarodnih koalicionih snaga“.

Posmatrači smatraju da emiratsko-saudijska nastojanja da uspostave arapske vojne snage na sjeveru Sirije dodatno kompliciraju stvari na sjeveru ove države nakon neuspjeha Francuske da posreduje između Turske i kurdskih snaga.

U tom kontekstu, vojni analitičar Fayez al-Dwavri kaže da posjeta vojnih delegacija Saudijske Arabije, UAE i Jordana upravo u ovom trenutku „može nositi opasnu poruku u svjetlu američke želje da se povuče iz Sirije te poziva SAD-a arapskim državama da preuzmu finansijsku i vojnu odgovornost umjesto američkih snaga“.

Propali pristup

Al-Dwavri je izjavio za Al Jazeeru kako pokušaji ove tri države da formiraju vojne snage od arapskih plemena na sjeveroistoku Sirije potvrđuju da su se izjave saudijskog ministra vanjskih poslova Adela al-Jubaira od prije nekoliko sedmica vezano za mogućnost slanja vojnika islamske koalicije u Siriju sada „potvrdile kao propali pristup koji nije ostvariv na terenu“.

Al-Dwavri smatra da Turska neće gledati pozitivno na bilo kakve pokušaje uspostavljanja neprijateljskih snaga duž njene granice sa Sirijom.

Međutim, smatra kako je glavni izazov uspostaviti neku vrstu saveza između kurdskih snaga, koje drže glavnu riječ u vojnom pogledu u toj oblasti, te arapskih formacija koje su dominantnije kada je u pitanju demografska slika tamošnjeg stanovništva.

„U pustinjskoj oblasti Al Jazire nalazi se 1.400 arapskih sunitskih sela u odnosu na 400 kurdskih, te kurdske jedinice koje posljednjih nekoliko godina protjeruju Arape i Turkmene iz njihovih sela“, dodao je Al-Dwavri.

Prema mišljenju ovog vojnog analitičara, izazov je u tome što arapska plemena traže da se vrate u svoja sela iz kojih su prognani, što će izazvati sukob unutar vojnih formacija koje ove tri zemlje namjeravaju ujediniti.

Nož u leđa Turskoj

Međutim, Al-Dwavri smatra da će Turska ove snage vidjeti „kao zabijanje noža u leđa“. Međutim, smatra da će Ankara ostaviti suprotstavljanje saudijsko-emiratskim nastojanjima da uspostave snage koje će im biti lojalne, što će učiniti u dogovoru s kurdskim jedinicama, za period nakon izbora koji se trebaju održati krajem narednog mjeseca.

„Turska će se boriti protiv ovih snaga, što će pokrenuti brojna pitanja o budućnosti turskih odnosa s njenim arapskim pristalicama“, zaključio je.

Zanimljivo je da ovakav razvoj situacije dolazi u kontekstu nedavnih izjava turskog ministra vanjskih poslova u kojima se insinuira da su dvije islamske države umiješane u rat protiv turske lire, dok su turski mediji iznijeli kritike na račun kampanje koju vode Saudijska Arabija i UAE s namjerom da bojkotiraju turizam u Turskoj.

U ovakvoj atmosferi se postavlja važno pitanje: jesu li Rijad i Abu Dabi sposobni da naprave nered u stražnjem dvorištu Turske? I još važnije, da li će zahladnjenje odnosa između Turske i Saudijske Arabije, kao posljedica zaljevske krize i drugih regionalnih pitanja, prerasti u prekid odnosa između dvije države?

Izvor: Al Jazeera i agencije