Pravna bitka časne sestre protiv politike

Pet godina časna sestra iz Glamoča, u Bosni i Hercegovini, nastoji dokazati da je postala žrtva diskriminacije kada je općinska vlast odbila imenovati je direktoricom vrtića.

Kaže da, uporedo s pravnom bitkom, vrtić i sve što ima veze s tom javnom ustanovom nastoji držati podalje od politike.

No, politika se umiješala, a njeno imenovanje postalo je i ključ dogovora za formiranje vlasti na višem, kantonalnom nivou, javlja Nadina Maličbegović, novinarka Al Jazeere.

Lijepo vrijeme stiglo je u Glamoč, pa mališani dječijeg vrtića Leptirići, dobar dio dana provode vani. Ne slute kakve se sve političke igre vode izvan njihovog dvorišta. 

Časna sestra Janja Martina Katović te je političke igre iskusila prvi put 2008. godine, kada je općinska vlast odbila da je imenuje na mjesto direktora vrtića, iako je ispunjavala sve uvjete i bila jedini kandidat.

“Ja sad neću odustati zbog principa. Ne možeš me križati, ne možeš me gaziti samo zato što sam drugačija. Zato što sam druge vjere, drugog naroda. Pa de prihvati me kao čovjeka, kompetentnog, koji zna svoj posao raditi”, poručila je časna sestra Martina.

Zvaničnog objašnjenja nije bilo, no nezvanično je glasilo da časna sestra ne može biti direktorica u vrtiću koji je osnovala Općina.

‘Dvostruki standardi’

Katović je kazala: “Sestre su u bolnicama, sestre su u školama… Zašto bi samo u Glamoču bilo sestri zabranjeno biti u javnoj instituciji? Zašto? Zato što su neki ljudi ukalupljeni u kalupe stranaka i izvan tih kalupa ne mogu dalje gledati, nisu sposobni.”

“Slučaj sestre Katović Općinski i Kantonalni sud u Livnu prepoznali su kao diskriminaciju. Vrhovni sud Federacije nije. Zato će o cijelom slučaju u konačnici odlučivati Ustavni sud BiH”, javlja Maličbegović.

Uporedo sa sudskim procesom, slučaj se ovih dana nastoji riješiti kroz pregovore o uspostavi vlasti na nivou Kantona 10.

Načelnik općine Glamoč Radovan Marković je rekao: “Ministarsko mjesto je već riješeno, dali su oni to SNSD-u, a sad očekuju da ja riješim slučaj Martine. Ja ću slučaj Martine riješiti ovako, u skladu s ovim zakonom.”

Pod uvjetom da se izabere novo Upravno vijeće vrtića, provede sistematizacija radnih mjesta, usvoji pravilnik o plaćama i raspiše novi konkurs…

Dejtonski mirovni sporazum nametnuo je tešku ustavnu poziciju Glamoču. S većinskim srpskim stanovništvom, Općina je pripala Federaciji, a vlast u općini Savezu nezavisnih socijaldemokrata.

Frustrirani načelnik

Stoga frustrira, kaže načelnik, što ni u ustanovi čiji je osnivač, nema pravo na odlučivanje.

Karta koju su izradila djeca vrtića Leptirići ne oslikava svu složenost sistema. A i odrasli teško mogu razumjeti.

“Ne mogu da razumijem, teta Martina radi svoj posao korektno i nema razloga uopšte da to gledaju na taj način, jer zaista nije tako”, kazala je Željka Radivojiša, odgojiteljica u vrtiću.

Diskriminacija ili ne, odlučit će Ustavni sud. No, u slučaju nepovoljne odluke, sestra Martina kaže da će ići u Strazbur. 

“Ovdje devedeset posto stanovništva govori da će do Strazbura, jer ime je uzurpirana imovina, pravo na život, pravo na povratak, tako da će nas biti mnogo u Strazburu. Kad stigne Martina u Strazbur, osjećat će se kao kod kuće, zateći će mnogo nas u Strazburu”, poručio je načelnik Marković.

Posljednju plaću Janja Martina Katović je primila prije četrdeset mjeseci. Iako se od tada vrti u krug, rad sa djecom je, kaže, njen život. 

Izvor: Al Jazeera