Oglasi

Predizborni krstovi i orlovi u Makedoniji

Građani neće dozvoliti da budu izmanipulisani i da neko na njihovim leđima dobija političke poene.
Desilo se da je sve prošlo bez većeg incidentaAl Jazeera

Piše: Zeqirija Ibrahimi

SKOPLJE – Prošlu sedmicu je u Makedoniji obilježio događaj o odluci skopske opštine Butel “da prokrijumčari” postavljanje krsta visine 55 metara u naselju s mješovitim makedonskim i albanskim stanovništvom, a na granici s opštinom Čair gdje živi apsolutna albanska, odnosno muslimanska većina.

Interpretacije ovog događaja bile su različite, kao i politička djelovanja relevantnih faktora. Spomenutoj odluci je prethodilo postavljanje metalnog orla na kružnom toku u opštini Čair 16. februara (godišnjica borbi albanske gerile iz 2001. godine, Narodna oslobodilačka vojska - NOV) na potpuno nelegalan način i bez provođenja pravnih procedura. To je, vjerovatno, iritiralo makedonske savjetnike u opštini Butel koji su izglasali da se kao “urbana oprema” (pod tim nazivom je prošlo na sastanku u Opštini) postavi krst na drugom kružnom toku na udaljenosti ne manje od dva kilometra od orla, ali na teritoriji Butela.

Za krst i protiv krsta

Ove odluke bile su dovoljne da Albanci i Makedonci u Skoplju još jednom upotrijebe mišiće kako bi dokazali ko je jači u ovom dijelu Skoplja. Ni ova bitka nije prošla bez ponekog šamara, što se dogodilo inicijatoru za postavljanje krsta u Butelu, predsjedniku Makedonskog kongresa Todoru Petrovu, koga su napali visoki funkcioneri DUI-ja, ali ni bez nasilnog fizičkog obračuna u “borbi protiv krsta” ili u borbi “za odbranu krsta”. Međutim, zahvaljujući dobroj ulozi policije (koju sada već predvodi kadar opozicionog SDSM-a), koja je bila isprovocirana da interveniše, ali to nije učinila, desilo se da je sve prošlo bez nekog većeg incidenta.

Sve ovo je površni dio priče, dok su interpretacije i mišljenja sasvim drugačije. Opozicija je izrazila stav da je sve navedeno bilo tek pozorište VMRO-DPMNE-a i DUI-ja kako bi vratili povjerenje koje su izgubili protekle godine.

Stoga, za opoziciju su protesti DUI-ja protiv krsta, koji su kulminirali rušenjem kamena temeljca i postavljanjem šatora kako bi spriječili postavljanje krsta, bili samo još jedno deja vu pozorište: takvu predstavu su Albanci i ranije vidjeli na Skopskom Kaletu (2011. godine), kada su poslanici i ministri iz redova DUI-ja otišli da ruše crkvu koja se gradila tokom noći.

Prostor za sumnju

Generalno, kada se ovaj incident analizira kroz prizmu aktuelnih političkih događaja, istinski zaključci ostavljaju ogroman prostor za sumnju. Još od trenutka kada makedonska opozicija nije priznala rezultate izbora iz 2014. godine, bilo je dobro poznato da Makedonija klizi u krizu. U februaru 2015. godine opozicioni SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) počinje objavljivati prisluškivane materijale, što je izazvalo potres u cijelom društvu i šokiralo državu. To je prinudilo premijera Gruevskog da počne pregovore s opozicijom i na taj način je 2. juna došlo do dogovora u Pržinu (dogovor je ime dobio po naselju u kojem se nalazi misija EU-a u Skoplju).

Osim drugih promjena koje predviđa ovaj dogovor, ono što je najvažnije jeste osnivanje Specijalnog tužilaštva koje je, kako je ono samo izvijestilo, otvorilo istragu o određenim pitanjima, kojom su obuhvaćeni i visoki zvaničnici iz obje stranke na vlasti: VMRO-DPMNE i DUI. Štaviše, posao ovog tužilaštva, prema svemu sudeći, bit će ključ za demokratizaciju države (ukoliko se to dogodi), ali i sredstvo preko kojeg će se i u Makedoniji dekriminalizirati država.

Praveći pozorište s orlom i krstom u februaru ove godine, nisu naišli na podršku šire javnosti, a to svjedoči o političkoj zrelosti makedonskih državljana.

Osim toga, nakon što se ova politička klasa politički degradira u očima građana (ulasci i izlasci iz Specijalnog tužilaštva i sudova uništavaju imidž “moćnika” navedenih figura), ciljalo se da političke procese preuzme u svoje ruke nova generacija političara koji će moći donijeti dugo očekivane promjene - rješavanje problema vezanih za ime sa Grčkom, čime bi ova država postala članica NATO-a.

Zaista, članstvo u NATO-u za Makedoniju predstavlja najvažniju tačku za njeno odvajanje od srpske i ruske linije i povratak evropsko-američkom putu.

Izborna sredstva

Sada kada se trebaju raspisati izbori (očekuju se 5. juna, međutim ukoliko se ne ispuni uslov čišćenja biračke liste i reforme u medijima, oni se mogu odgoditi), vladajuće stranke ne odustaju od korištenja mehanizama koje im dozvoljava pozicija, da ojačavaju svoje pozicije i da im to bude od koristi na izborima.

Iz ovih razloga ni građani, ali ni neutralno javno mnijenje nije povjerovalo da odluke o orlu i krstu nisu dogovorene između dvije vladajuće stranke. VMRO-DPMNE-u treba nešto što će svjedočiti da oni brane makedonsku naciju i državu od nasilnih uticaja i intervencija koje čine stranci u ovoj državi (prema mišljenju Makedonaca iz VMRO-DPMNE-a, postavljanje krsta predstavlja granicu do koje mogu ići Albanci u Skoplju), opravdavajući se da oni brane suverenitet države. S druge strane, DUI-u – koji nije uspio postaviti obećane albanske spomenike na trgu u Skoplju (kao dio famoznog projekta “Skoplje 2014”) – treba nešto kako bi pred svojim glasačima ponovo zaigrali na nacionalističku kartu, a to je da oni brane albanske interese, da brinu o vrijednostima OVN-a, te da na taj način dobiju još jedan mandat.

Albanci i Makedonci u Skoplju još jednom su upotrijebili mišiće kako bi dokazali ko je jači u ovom dijelu Skoplja.

Uprkos tome što je situacija ovoliko blijeda, građani (ni Makedonci ni Albanci) nisu postali žrtve ovog scenarija i ova igra nije naišla na podršku nijedne strane. Stoga, oni koji su bili primorani da pozorišnu predstavu igraju sa svojim funkcionerima i aktivistima, čak su i oni – kako se izvještava – prinudno dovedeni na proteste.

Izostanak podrške građana

Ono što se svakako mora pozdraviti, s građanskog aspekta, jeste činjenica da je obični građanin u Makedoniji umoran od ovih igara i ima potrebu za mirom i ekonomskom stabilnošću. Iz tog razloga, ni događaji iz Kumanova (9. maj 2015), ni pozorište sa orlom i krstom u februaru ove godine nisu naišli na podršku šire javnosti, a to svjedoči o političkoj zrelosti makedonskih državljana, što se svakako treba odraziti i na dan glasanja.

Sada su već svi u Makedoniji počeli shvatati kako je krajnje vrijeme da se država očisti od kriminala, obični građanin neće toliko lako dozvoliti da bude izmanipulisan i da neko na njegovim leđima dobija političke poene.

Ukoliko procjenjujemo parametrima evropskih vrijednosti, ovo su pokazatelji da polako i građani Makedonije počinju razmišljati na evropski način te da više neće biti toliko lako zloupotrijebiti njihovu volju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.