Predsjednica Estonije: Incident kod Krima je ‘rat u Evropi’

Rusija je zaplijenila tri ukrajinska broda i uhapsila članove posade u nedjelju navečer u Kerčkom moreuzu (Arhiva)

Predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid izjavila je u utorak da ruski napad na brodove ukrajinske mornarice predstavlja “rat u Evropi”.

“Takve stvari ne trebaju se i ne smiju nikada više tretirati kao ‘normalno ponašanje'”, kazala je ona.

Pozvala je međunarodnu zajednicu da “jasno, kolektivno i trenutno osudi rusko ponašanje i da zatraži prekid agresije”.

“Tiho pristajanje na ‘realnosti na terenu’ znači de facto priznanje okupacije Krima”, rekla je Kaljulaid, naglašavajući da je Ukrajina “u ratu od 2014”.

Dvomjesečni pritvor za ukrajinske mornare

Nakon ruske aneksije Krima od Ukrajine u toj godini, Estonija je, poput ostalih baltičkih susjeda Latvije i Litvanije, izrazila strahovanja da bi one i ostale bivše sovjetske republike mogle biti iduće na redu, prenosi agencija AP.

Krimski sud naložio je u utorak da 12 od 24 ukrajinska mornara, koje je Rusija pritvorila proteklog vikenda u Kerčkom prolazu zbog povrede ruskih granica, ostanu u pritvoru u sljedeća dva mjeseca.

U međuvremenu, također zbog povrede ruske granice, sud u gradu Kerču odredio je dvomjesečni pritvor trojici povrijeđenih ukrajinskih mornara, koji su prebačeni u bolnicu poslije incidenta u Kerčkom zaljevu u nedjelju navečer, prenosi agencija Tass.

Mornari su osumnjičeni za kršenje ruskog Krivičnog zakonika, zbog “ilegalnog prelaska granice koji je organizirala grupa ljudi, uz prethodni dogovor, ili organizirana grupa, ili je organiziran uz primjenu nasilja ili prijetnje nasiljem”, rekao je novinarima predstavnik suda u Simferopolju.

Za takve optužbe predviđena je kazna do šest godina zatvora, napominje ruska agencija.

Lavrov protiv međunardnog posredovanja

Svih 15 mornara će ostati u pritvoru do 25. januara 2019. godine.

Sud u Simferopolju će u srijedu odlučiti o ograničavajućim mjerama prije početka sudskog procesa za ostale uhapšene ukrajinske mornare, navodi Tass.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je u utorak strano posredovanje u ruski spor s Ukrajinom u vezi sa zaplijenom brodova ukrajinske mornarice u blizini Krima.

“Ne vidim nikakvu potrebu za bilo kakvom vrstom stranog posredovanja”, rekao je on novinarima u Parizu, nekoliko sati nakon što je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas predložio da bi Njemačka, Francuska, Rusija i Ukrajina mogli zajednički raditi na ublažavanju napetosti.

Lavrov je kazao da bi, u cilju da osiguraju da se trakvi incidenti ne ponavljaju, zapadni sponzori Ukrajine trebali poslati snažan signal Kijevu da prekine s “provokacijama”.

Zaplijenjena tri ukrajinska broda

On je ponovio ruski stav da je Ukrajina “namjerno isprovocirala” ruske vlasti ulaskom mornaričkih snaga u vode u blizini Krima, koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Rusija je zaplijenila tri ukrajinska broda i uhapsila članove posade u nedjelju navečer u Kerčkom moreuzu.

Ukrajinska strana tvrdi kako Rusija nema nikakvo pravo tu zaustavljati brodove.

Lavrov se obratio novinarima nakon razgovora s francuskim ministrom vanjskih poslova Jean-Yvesom Le Drianom, koji je izgleda ublažio svoje kritike ruske zapljene ukrajinskih brodova, prenosi agencija AP.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je u utorak izjavio da Alijansa podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, pozivajući Rusiju da odmah oslobodi ukrajinske brodove i vojnike.

Stoltenberg: Krajnje ozbiljna dešavanja

“NATO, sa svim svojim članicama, podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Pozivamo Rusiju da što prije oslobodi ukrajinske brodove i vojnike”, rekao je on novinarima nakon vanrednog sastanka s Komisijom NATO – Ukrajina održanog u Briselu.

Dodao je da su posljednja dešavanja na relaciji Rusija – Ukrajina krajnje ozbiljna.

“Ne postoji legitimno objašnjenje za upotrebu vojne sile protiv ukrajinskih brodova”, kazao je Stoltenberg, prenosi agencija Anadolija.

Izvor: Agencije