Predsjednički kandidat u Turskoj pokušava popraviti odnose u regiji

Turska će raditi na kreiranju „bazena prijateljstva“ na Bliskom istoku ako predsjednički kandidat Muharrem Ince pobijedi na izborima 24. juna, rekao je on Al Jazeeri.

Ince, kojeg ankete pozicioniraju kao najbližeg rivala trenutnom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, natječe se ispred opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) u utrci za 13. turskog predsjednika.

Njegova kampanja je fokusirana na domaća pitanja, ali Ince je rekao da bi Turska trebala imati ulogu u promoviranju harmonije širom ove problematične regije.

„Pod našom vladavinom mi ćemo naporno raditi da ponovo uspostavimo bratstvo između svih bliskoistočnih zemalja i ljudi zasnovano na uzajamnom povjerenju i pokušat ćemo kreirati bazen prijateljstva u regiji“, rekao je Ince.

‘Normalizirati odnose sa Assadom’

U proteklih nekoliko godina Turska se uključila u sukobe među arapskim susjedima, posebno u Siriji ali je i podržala Katar nakon što su Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat presjekli diplomatske i ekonomske veze.

U proteklih godinu dana blokade, Turska je povećala izvoz hrane u Katar, povećala je investicije i ojačala vojne veze šaljući vojnike u ovu zaljevsku državu.

Međutim, mnogi u Turskoj vide ovu uključenost u pitanja susjednih država kao povlačenje od višedecenijske prakse izbjegavanja regionalnih sukoba – koje objedinjuje politika „nultih problema sa susjedima“.

U Siriji je Turska prvobitno podržala pobunjeničke grupe u pokušaju da se svrgne Bashar al-Assad, ali sada je fokusiranija na borbu protiv teritorijalnih dobitaka Kurdskih jedinica za zaštitu naroda (YPG), zbog njihove veze sa Kurdistanskom radničkom strankom (PKK).

PKK vodi višedecenijski rat protiv Turske koji je doveo do desetaka hiljada mrtvih. U Turskoj, SAD-u i u Evropskoj uniji, ova je grupa na listi terorističkih organizacija. Međutim, SAD je koristio YPG kao saveznika na terenu na sjeveru Sirije i dao im je podršku iz zraka i oružje.

Ince je ponovio poziv svoje stranke da Turska normalizira odnose sa Assadovom vladom i rekao je da će CHP ponovo otvoriti ambasadu u Damasku i fokusirati se na „teritorijalno jedinstvo i integritet“ Sirije – dodatna indikacija raširenog protivljenja kreiranju kurdskog entiteta duž južne granice Turske.

Turska bi podržala i mir u Siriji pružanjem podrške za novi ustav i izbore, dozvolivši da se nekih četiri miliona sirijskih izbjeglica vrati kući, dodao je on.

Istakao je da je Turska „platila veliku cijenu“ za uključenost u Siriji – referenca na napade koje je u Turskoj izvela grupa Islamska država u Iraku i Levantu (ISIL), kao i na vojne žrtve u prekograničnim operacijama na sjeveru Sirije.

Dijalog i postupci

Turska politika u vezi Sirije jedna je od nekoliko oblasti gdje su odnosi Ankare i SAD-a pretrpjeli, uglavnom zbog podrške Washingtona YPG-u.

Poštujući nedavni sporazum između SAD-a i Turske, YPG je pristao povući se iz grada Manbija, koji su zauzeli od grupe ISIL 2016, iako i dalje drže veliki dio sjeveroistočne Sirije duž granice sa Turskom.

Neslaganje između saveznika u NATO-u ide dalje od Sirije i uključuje krivično gonjenje Andrewa Brunsona, američkog pastora optuženog za podržavanje terorizma unutar Turske, i odbijanje SAD-a da izruči Fetullaha Gulena, vjerskog vođu u egzilu i biznismena nastanjenog u SAD-u. Ankara Gulena smatra organizatorom državnog udara iz 2016. u kojem je stradalo više od 300 ljudi.

Neslaganje se proteže i na kupovinu raketa S-400, koje je Turska kupila od Rusije; odluku predsjednika Donalda Trumpa da preseli američku bazu u Jerusalem; hapšenje turskih zvaničnika koji rade u američkim konzulatima; i zatvaranje turskog bankara u New Yorku zbog kršenja sankcija Iranu.

Opisavši obim neslaganja između SAD-a i Turske kao „dosta veliki dosje“, Ince je pozvao na „ponovno razmatranje i ponovnu evaluaciju“ ovog odnosa.

„Obje države imaju koristi od ovih odnosa“, rekao je ovaj bivši nastavnik fizike. „Mi ćemo razviti svoje odnose sa SAD-om, koji je globalna supersila, pružanjem novih prilika za saradnju.

„Dijalozi i postupci moraju biti izvedeni na način koji je nužan između stvarnih saveznika.“

Zabrane turskim političarima u EU

Pored odnosa sa SAD-om, veze Turske i EU, kojoj teži da se priključi, također su pretrpjele u posljednjih nekoliko godina, posebno zbog onoga što je Turska doživjela kao manjak podrške tokom neuspjelog pokušaja državnog udara i fokusa Evopre na kršenje ljudskih prava u primjeni oštrih mjera koja je uslijedila nakon državnog udara.

Tokom prošlogodišnjeg referenduma o prelasku sa parlamentarnog na predsjednički sistem, evropske države kao što su Holandija, Njemačka i Austrija zabranile su političarima iz vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) da se obraćaju turskim emigrantima, što je Erdogan odbacio kao „prakse nalik nacističkim“.

Ove su zabrane ostale na snazi tokom trenutne kampanje za turske parlamentarne i predsjedničke izbore, reducirajući mogućnost političarima da se direktno obrate pred nekih tri miliona turskih glasača koji žive u inozemstvu.

„Problem sa Holandijom jedan je od bespotrebnih problema koje je kreirala trenutna vlada“, rekao je Ince.

Naravno, kao i svaka druga država, Holandija ima pravo odlučiti može li druga država voditi predizborne kampanje u njoj ili ne. To se mora poštovati.“

„Ako vam se ne dopada ova odluka, morate uspostaviti odnose koji će izbrisati brige suprotne strane. Vidjeli smo da ništa nije urađeno u tom smjeru.“

Pregovori za ulazak Turske u EU – aplicirala je 1987. a pregovori su počeli 2005 – trenutno su suspendovani zbog zabrinutosti Evrope za ljudska prava i vladavinu zakona nakon neuspjelog pokušaja državnog udara.

Prošle godine, tokom izborne kampanje u Njemačkoj, kancelarka Angela Merkel je pozvala na okončanje pregovora.

„Naš suštinski problem sa Njemačkom je njihov pristup članstvu u Evropskoj uniji“, rekao je Ince. „Razumijemo njihove razloge za zabrinutost, ali to nisu razlozi koji ne mogu biti uklonjeni.“

Vladavina zakona

Prema najnovijoj anketi, Erdogan vodi u utrci sa 48,3 posto – nedovoljno da se izbjegne drugi krug u predsjedničkom glasanju. Ince, koji je dobio 31,4 posto, vjerovatno će se suočiti s Erdoganom u drugom krugu izbora osmog jula.

Tokom svoje kampanje, ovaj kandidat CHP-a, naglašavao je potrebu Turske da se vrati vladavini zakona. Prema podacima UN-a, 160 000 ljudi je uhapšeno i slična cifra je otpuštena ili suspendovana s posla nakon pokušaja državnog udara.

Ince je naglasio da bi se poštovanje za nepristrasnost i prevlast pravnog sistema trebalo prevesti i u vanjskopolitičke odnose.

Referirajući se na slučaj američkog pastora Brunsona, koji je jedan od nekoliko primjera gdje Turska koristi „talačku diplomatiju“ da ostvari svoje ciljeve, Ince je rekao: „Iznad svega, Turska će postati prije svega država zakona.“

Izvor: Al Jazeera