Presuda u korist štediša LB-a i Invest banke

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan ove države, te da je Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama Invest banke izvan njene teritorije, objavljeno je na internetskoj stranici Vlade Hrvatske.

Ovaj sud donio je u utorak presudu u predmetu troje državljana Bosne i Hercegovine (Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije) koji su pokrenuli postupak tražeći da Evropski sud utvrdi odgovornost tuženih država za neisplatu tzv. stare devizne štednje u podružnici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla dugi niz godina.

Sud je utvrdio da je Srbija prekršila član 1. Protokola 1 (zaštita imovine) i član 13. (pravo na efektivan pravni lijek) Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR), u vezi s tužbom Sakiba Šahdanovića.

Nije utvrđeno da su ostale države prekršile član 1. Protokola 1. i član 13 ECHR-a.

Glasanjem šest naprama jedan, Sud je utvrdio da je Slovenija prekršila član 1 Protokola 1. i član 13 ECHR u vezi s tužbama Emine Ališić i Aziza Sadžaka.

Slučaj se tiče nemogućnosti aplikanata da povrate “staru” deviznu štednju – položenu u dvije banke u Bosni i Hercegovini (Ljubljanska banka u Sarajevu i Investbanka u Tuzli) – nakon raspada SFR Jugoslavije.

Sud je smatrao primjerenim da provede proceduru pilot-presude, s obzirom na to da je više od 1.650 aplikacija neriješeno prije ove presude i to s više od 8.000 aplikanata.

Odgođena ispitivanja

Također, Sud je presudio kako propusti Slovenije i Srbije da podnositelje zahtjeva (tužioce) u ovom predmetu, ali i sve druge osobe u istom pravnom položaju, uključe u određene sheme povrata te štednje predstavljaju sistemski problem.

Sud je zaključio da Slovenija i Srbija trebaju poduzeti sve neophodne mjere u roku od šest mjeseci od kada ova presuda postane konačna, kako bi omogućili aplikantima i svima ostalima u sličnoj poziciji povrat, odnosno nadoknadu njihove štednje.

Sud je, također, odgodio ispitivanje svih sličnih slučajeva u trenutnom periodu.

Presuda će postati konačna tri mjeseca nakon njenog donošenja, a u tom periodu svaka strana može zahtijevati prosljeđivanje presude Velikom vijeću Suda.

Ako se takav zahtjev podnese, komisija sastavljena od pet sudija će odlučivati da li slučaj zahtijeva daljnje ispitivanje.

U slučaju prihvatanja Visoko vijeće će preispitati slučaj i donijeti konačnu odluku.

Ukoliko zahtjev bude odbijen, presuda će postati konačna na dan njenog odbijanja.

Cijeli tekst presude na engleskom jeziku možete pročitati na ovom linku.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava “pogrešan je signal u pogrešno vrijeme”, naveo je u svom odvojenom mišljenju uz presudu Boštjan M. Zupančič, slovenski sudija koji je učestvovao u donošenju presude.

Kako je objavila Slovenska televizija, Zupančič u svom mišljenju navodi da će presuda u korist bh. štediša, iako još nije pravomoćna, dati “politički dojam” o tome ko je u sporu Hrvatske i Slovenije u vezi sa štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj upravu, zbog čega Hrvatska možda neće konstruktivno učestvovati u rješavanju tog pitanja.

‘Presuda pristrana’

Uz to, Zupančič navodi da su u sastavu sudija koji su odlučivali u predmetu koji je u utorak dobio sudski epilog, no koji još nije konačan, učestvovalo i pet sudaca iz država sljednica SFRJ (iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije), te da je riječ o kompleksnom pitanju, koje se ne može riješiti presudom u sporu privatnih osoba i države, nego samo pregovorima u kontekstu budućeg dogovora o sukcesiji.

Predstavnik slovenske Vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec izjavio je da je presuda “pristrana”, te je najavio da će Slovenija podnijeti žalbu.

“Presudu još proučavam, ali je ona vrlo pristrana i na nju ćemo sigurno podnijeti žalbu”, rekao je on za slovensku agenciju STA.
Gabrovec je najavio da će glavni argument žalbe biti da ni Slovenija niti Ljubljanska banka nisu uzele devizne depozite iz podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu, pa zato nisu dužni ni vratiti novac štedišama.

“Iz poslovnih knjiga podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu proizlazi da je je sav taj novac kod njih i to u investicijama bh. preduzeća. Ta preduzeća pak nisu vratila kredite (podružnici Ljubljanske banke Sarajevo), jer je bio rat. Ali, to ne znači da je taj novac u Sloveniji”, rekao je Gabrovec.

On je utvrdio da će Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u prosudbi o slovenskoj žalbi morati biti “vrlo temeljito”, jer prvostepena presuda predstavlja pojednostavljenje cijelog problema i zato što je pristrana.

Izvor: Agencije