Privrednici sami obnavljali nakon poplava

Štete privrednicima u bh. entitetu Republika Srpska nakon poplava 2014. iznosile su pola milijarde eura, podaci su kojima raspolaže Privredna komora.

Oni najteže pogođeni u Doboju i Šamcu dobili su finansijsku pomoć iz Fonda solidarnosti, za koji su od plata i penzija izdvajali svi, uključujući i same privrednike čija je imovina potopljena. Međutim, sistemska podrška je, prema navodima Privredne komore, izostala.

Godine 2014. voda je nadošla brzo i iza sebe ostavila pustoš u banjalučkom naselju Budžak. Porodica Dobrijević ostala je tada bez nameštaja i bijele tehnike u prizemlju kuće.

“Tu nije bilo šta za iskoristititi. Potpuna šteta. Onda srećom, dobili smo one kartice, one pomoći. Onda nam je opština Banjaluka dala po hiljadu maraka”, kaže Mika Dobrijević.

Na to su čekali nekoliko mjeseci, ali su prizemlje uspjeli obnoviti.. Ipak, zbog vlage ga i dalje ne koriste.

“U banjalučkom naselju Budžak tragovi poplava vidljivi su i dve godine kasnije. Većina kuća u ovom naselju obnovljena je zahvaljujući finansijskoj pomoći iz Fonda solidarnosti ili opštine, ali privrednici u istom kraju svoje objekte morali su da obnavljaju sami”, javlja reporterka Al Jazeere Nataša Kovačev.

Uništena fabrika i roba

U fabrici Exclusive Lingerie, koja proizvodi donji veš, vodena bujica uništila je robu vrijednu 150 hiljada eura koja je čekala isporuku. Ostali su, ne samo bez robe, već i bez fabrike, priča vlasnik firme Nikola Tolimir.

“Bukvalno je sve bilo prazno. I ulice. Nemate ljudi, nemate ptica. Bukvalno je život bio stao”, kaže Tolimir.

U ovu fabriku život se brzo vratio. Poslije samo devet dana ponovo su pokrenuli pogone, zahvaljujući podršci prijatelja i radnika koji su tu bili danonoćno.

Aplicirali su za pomoć Evropske unije, pa su uspjeli da obnove dio opreme koja je stradala. Uz to su, i zaposleni i poslodavac, izdvajali novac za Fond solidarnosti, ali do sada odatle ni marku nisu dobili. 

“Banjaluka je veliki grad i ni izbliza nije dobio sredstava, po meni, koliko je trebalo da dobije, ni iz Fonda solidarnosti, ni od Evropske unije. Što znači da ima još puno praznina koje se trebaju uraditi u lokalnim zajednicama, odnosno mjesnim zajednicama. Nadam se, ne samo ja, nego svi koji su imali ovakvu i slučnu štetu, ukoliko nešto od tih sredstava ostane, da će biti dodijeljeno privredi”, kaže Tolimir.

Sanacija štete

Iz Fonda solidarnosti tri miliona eura pomoći isplaćeno je privrednicima u Doboju. Još milion i po onima u Šamcu, a blizu šest miliona poljoprivrednicima. Ipak, u Privrednoj komori navode da šteta koju je privreda u ovom entitetu pretrpjela dostiže čak pola milijarde eura.

“Ono na čemu Privredna komora Republike Srpske insistira, kao Asocijacija privrede Republike Srpske, jeste da se donese podzakonski akt kojim bi se sredstva iz Fonda solidarnosti raspodijelila ravnomjerno na sva privredna društva koja su pretrpjela štetu”, kaže Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS-a.

U januaru je u Republici Srpskoj na snagu stupio novi Zakon o doprinosu za solidarnost. Zaposleni i penzioneri sa primanjima većim od 250 eura solidarno izdvajaju blizu jedan euro mjesečno, a taj će novac, kažu u Ministarstvu finansija, biti usmjeren na sanaciju štete od poplava i njihovu prevenciju. Pomoć privrednicima, dodaju, jedan je od prioriteta.

Izvor: Al Jazeera