Oglasi

Prlić i ostali: Tužioci traže povećanje kazne, a odbrana oslobađanje

Jadranko Prlić tvrdi da je samoproglašena 'Herceg-Bosna' bila za BiH i protiv prekrajanja granica.

Nelagoda za Zagreb u iščekivanju presude Prliću i ostalima

Okončan je prvi dan postupka pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala izlaganjem Tužilaštva protiv šestorice visokih funkcionera samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Tužitelji su iznijeli argumente o aktivnom učešću Prlića u udruženom zločinačkom pothvatu te naveli kako je igrao ključnu ulogu u napadima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Gornjem Vakufu, Mostaru, Jablanici i drugim lokacijama.

Ranije je tužitelj Kenneth Scott, u predmetu protiv Prlića i ostalih, istakao kako je većina krivičnih djela počinjena u sklopu udruženog zločinačkog pothvata kako bi se formirala teritorija u Bosni i Hercegovini na kojoj bi Hrvati bili dominantni.

Danas je u predmetu "Jadranko Prlić i ostali", žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju raspravljalo o žalbama koje su na prvostepenu presudu podnijela šestorica bh. Hrvata osuđenih za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i o žalbi Tužilaštva.

Prlićevi citati

U obraćanju sudu, Prlić, bivši predsjednik vlade samoproglašene nekadašnje"Herceg-Bosne", danas je rekao da je raspravno vijeće u prvostepenom postupku propustilo uzeti u obzir desetke citata iz službenih transkripata u kojima stoji kako je "Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima", javlja Fena.

Također je ustvrdio kako je Vijeće zanemarilo i niz činjenica te dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

 „Vijeće Haškog suda pogrešno je utvrdilo kriminiziranu namjeru Herceg-Bosne. Politički karakter HZ HB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BiH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda“, izjavio je Prlić.

Dodao je kako se u dokumentima nigdje ne spominje Banovina Hrvatska, premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, niti išta u suprotnosti sa ženevskim konvencijama.

Istakao je kako je za vrijeme njegovog djelovanja u vladama BiH bio osiguran povratak svima koji su napustili domove.

Prlić tvrdi kako su na sjednicama tadašnje vlade "Herceg-Bosne“ donesene brojne odluke o kažnjavanju svih teških krivičnih dijela, te je spomenuo akciju „Pauk“ u kojoj su uhapšeni deseci ljudi.

Rekao je da je „formiranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne bio izraz prilagođavanja mirovnom planu“ o uniji triju republika.

„Prvostupanjsko raspravno vijeće nije primijetilo ni dogovor muslimana sa srpskom stranom o raspadu BiH ni to kako su oni proglasili muslimansku republiku Bosnu“, kazao je Prlić.

Uloga Hrvatske

Haški tribunal je šestoricu bh. Hrvata u maju 2013. godine nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima tokom rata u BiH, osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.

Prlić je tada nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

"Tužilaštvo tvrdi da je pretresno vijeće pogriješilo u djelomičnom oslobađanju od optužbi šestorice optuženih i traži povećanje njihovih kazni. Optuženi tvrde da trebaju biti oslobođeni svih optužbi. Alternativno, optuženi Stojić, Petković, Pušić i Ćorić traže smanjenje krivične odgovornosti i shodno tome smanjenje kazne. Optuženi Praljak traži ponavljanje postupka", rekao je predsjedavajući žalbenog vijeća Carmel Agius na početku sedmodnevne rasprave.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg sudije Jeana Claudea Antonettija, ranije zaključilo kako je sukob između HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine 1993-94. godine bio međunarodni sukob te kako je većina zločina nad Bošnjacima za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem je učestvovao i dio političkog i vojnog vodstva Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj udruženog zločinačkog poduhvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj, kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Odbrane šestorice bh. Hrvata u žalbama su tražile da se, zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata te o učešću šestorke u tom poduhvatu, njihovi klijenti oslobode, ili da se predmet vrati na ponovno suđenje.

Alternativno su tražili značajno smanjenje izrečenih kazni.

Tužilaštvo ICTY-ja je u žalbi na prvostepenu presudu zatražilo da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće te da se izreknu "značajno veće" zatvorske kazne.

Tužilaštvo je poručilo kako je počinjena pravna greška izricanjem "očigledno nedovoljne kazne optuženima" te nije "na odgovarajući način procijenjena težinu zločina za koje su optuženi osuđeni, kao i njihovu ulogu u njima".

Hrvatska nije 'prijatelj suda'

Tužilaštvo je navelo kako je raspravno vijeće u presudi počinilo više grešaka, među kojima su i propuštanje donošenja osuđujuće presude po komandnoj odgovornosti te po trećem i najširem obliku udruženog zločinačkog poduhvata, po kojem postoji odgovornost i za zločine koji su bili predvidiva posljedica provođenja ciljeva udruženog zločinačkog poduhvata.

Tokom žalbenog postupka Hrvatska je zatražila da se, u svojstvu "prijatelja suda", uključi u postupak, s obzirom na to kako su prvostepenom presudom najviši hrvatski zvaničnici - bivši predsjednik Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general Janko Bobetko, proglašeni učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova Bosne i Hercegovine.

Hrvatska je u svom podnesku navela kako je prvostepeno vijeće 2013. godine u presudi utvrdilo kako su tri preminula najviša hrvatska zvaničnika bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata te su smislili i proveli navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorije koja je trebala ući u sastav samozvane hrvatske republike Herceg-Bosna tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja Bošnjaka iz tog dijela Bosne i Hercegovine.

Hrvatska je ocijenila kako vijeće, u presudi napisanoj na više od 2.000 stranica, nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podržao zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine, kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata vijeće prekršilo evropsku konvenciju o ljudskim pravima, jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika.

Pravomoćna presuda krajem godine

Haške sudije odbile su taj zahtjev Hrvatske.

Tokom sedmodnevne rasprave, odbrane šest bh. Hrvata dobile su svaka po jedan dan i Tužilaštvo ICTY-ja jedan dan.

Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakog od šestorke ako se žele lično obratiti žalbenom vijeću.

Pravomoćna presuda žalbenog vijeća očekuje se krajem godine.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.