Problemi s gradnjom Južnog toka u Srbiji

Izgradnja plinovoda Južni tok u Srbiji još nije počela. U Vladi kažu da pripremaju obimnu dokumenaciju za taj projekat i da će plin kroz cijevi poteći do 2016. godine.

Evropska komisija traži da se sporazumi koje su potpisale zemlje na trasi plinovoda usklade s evropskim propisima. U Srbiji je sporna vlasnička struktura.

Šest mjeseci nakon što su pred kamerama sastavljene, cijevi Južnog toka u Srbiji i dalje stoje. Poljoprivrednici iz sela Šajkaš, na istoku Vojvodine, ipak vjeruju da će plinovod proći kroz to mjesto.

“Mi se nadamo da će krenuti, da će to što je obećano, kako je predviđeno, da će to tako ići. Verujem da su meštani zadovoljni”, kaže poljoprivrednik Živan Ćirovac.

Eksperti: Projekat skuplji nego je planirano

Eksperti ne dijele optimizam mještana. Od dvije milijarde eura, koliko je procijenjena cijena gradnje plinovoda kroz Srbiju, ta država bi trebala izdvojiti 49 posto novca. Kojeg nema u budžetu.

Političari su kao rješenje navodili kredit od Gazproma. Tako bi, po mišljenju eksperata, dobit od tranzita plina kroz Srbiju išla na vraćanje tog zajma.

“Južni tok će neminovno poskupjeti gas, jer brzina kojom se sada radi Južni tok i najava da će početi neke isporuke ukazuju na to da će to biti mnogo skuplji projekat nego što je planirano. Tako da ćemo mi opet zavisiti od stabilnog političkog odnosa sa Rusima, da bismo mogli da uživamo makar neke minimalne beneficije”, objašnjava Mahmut Bušatlija, stručnjak za strane investicije.

“Mi ne možemo više da se zadužujemo i da dajemo državne garancije. Prosto mi želimo da napravimo ozbiljne rezove i moramo naći druge načine kako ćemo se baviti načinima finansiranja velikih infrastrukturnih projekata. Mi smo imali i predloge ruske strane iz Gazproma da će oni jednim delom financirati, pa da će se to vraćati, recimo, kroz takse, ali ništa konkretno nije stavljeno na papir”, kaže potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.

Rusija: Južni tok će biti izgrađen

Za Ruse nema dileme. Južni tok se gradi planiranom dinamikom.

“Južni tok će biti izgrađen, nemam nikakve sumnje. Postavljanje cijevi u Srbiji počet će već ove godine i sve je već spremno za to. A od 2016. godine Srbija će već početi dobijati znatne budžetske prihode od Južnog toka”, rekao je Sergej Nariškin, predsjednik Donjeg doma Dume.

Kako izvještava reporter Al Jazeere Đorđe Kostić, ruska strana ima vlasništvo od 51 posto nad Južnim tokom u Srbiji. Gazprom je u isto vrijeme i dobavljač plina, što nije u skladu s evropskim zakonima. U Briselu napominju da Srbija, kao član Energetske zajednice Evrope, mora poštivati evropske zakone.

“Ovo važi i za sve međuvladine dogovore, koji su potpisani između Rusije i zemalja Evropske unije, gdje Južni tok prolazi, tako da je bilo pregovora između Evropske komisije i članica na koje se ovo odnosi. Na početku ove godine dogovoreno je da se postavi radna grupa, s predstavnicima EK-a na tehničkom nivou i predstavnika iz Rusije. Cilj ove radne grupe je da se pronađe legalni pravni okvir za operaciju Južni tok na teritoriji EU-a”, rekla je Sabine Berger, glasnogovornica evropskog komesara za energiju.

Evropski projekat

Domaći stručnjaci podsjećaju da udio u vlasništvu nad projektom Južni tok, osim Rusije, imaju i korporacije iz Italije, Francuske i Njemačke.

“To je, dakle, evropski projekat i zašto bi Evropa odustajala? Evropa kojoj je potrebna energija. Briselu je potrebna neka politika, činovnici jednostavno moraju da opravdaju svoje postojanje i moraju da pričaju o tome. Inače, Južni tok apsolutno će da se gradi zbog potreba Evrope”, kaže Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas Srbije.

Plinovod kroz Srbiju bit će dug 422 kilometra. Za eksproprijaciju oko 8.000 hektara zemljišta bit će izdvojeno 24 miliona eura, što je potvrđeno zakonom o Južnom toku.

Plinovod bi trebao snabdijevati 15 posto ukupne potrošnje plina u Evropi.

Izvor: Al Jazeera