Problemi Vlaha u Srbiji

Integracija Srbije u EU mogla bi još jednom biti uslovljena pitanjem nacionalnih manjina.

Zvanični Bukurešt očekuje rješavanje problema Vlaha u Srbiji, i to prije svega onih koji se i izjašnjavaju kao Rumuni.

Vlasi iz Banata, na sjeveru zemlje, zadovoljniji su svojim položajem od pripadnika iste manjine koji žive u istočnoj Srbiji.

Zima je zaustavila radove na izgradnji crkve u prigradskom naselju u Boru. Kada bude završena, službu će obavljati sveštenici Rumunske pravoslavne crkve.

U istočnoj Srbiji ta vjerska zajednica ima tri objekta. Izgrađeni su na zemljištu koje poklanjaju sami vjernici iz Vlaške nacionalne zajednice.

Prisustvu rumunskih sveštenika u istočnoj Srbiji protivi se Srpska pravoslavna crkva, a lokalna vlast ne odgovara na zahtjeve za izgradnju vjerskih objekata.

“Naši ljudi ovde vole crkvu, vole Boga, traže službu na maternjem jeziku, traže službu na njihovom jeziku i sad ja mislim da ako bi se taj problem rešio, ljudi bi više i više voleli crkvu i Boga”, kazao je sveštenik Rumunske pravoslavne crkve Doru Ovidin Ursu.

Lojalni građani

Problem vjerske službe na maternjem jeziku za pojedine Vlahe samo je jedan u nizu koje će Srbija na putu ka Evropskoj uniji morati da rješava.

Predsjednik Vlaške narodne stranke Predrag Balašević kaže da Vlasi u istočnoj Srbiji nisu zadovoljni ni informisanjem na maternjem jeziku.

Čudno mu je, kaže, što je sa svim problemima Vlaha država Srbija upoznata, ali ništa ne čini da ih riješi.

“Krajnje je vreme da se nešto poradi po ovom pitanju, jer zaista Vlasi koji su lojalni građani ove države, koji zaista nikada probleme nisu pravili, ne prave ih ni sada – zaista smo u pravom čudu i pitamo se zašto nam to čini država u kojoj živimo”, rekao je predsjednik Vlaške narodne stranke Predrag Balašević.

Dodatni problem je, kažu, to što nemaju zajednički stav.

“Vlaška nacionalna manjina u istočnoj Srbiji, ipak, nije jedinstvena. Pored onih koji za sebe kažu da su Vlasi, a da im je matična država Rumunija, postoje i oni koji za sebe kažu da su autohtoni narod, a da im je matična država Srbija”, dodao je Balašević.

Porodica evropskih naroda

Autohtoni jer, tvrde, na prostoru Srbije žive vijekovima. Stoga, poručuju oni koji se ne smatraju Rumunima, ne žele da budu dio problema na putu ka Evropi.

“Država Rumunija će svakako, nadam se, širokih ruku dočekati sve one koji misle da su pripadnici njene zemlje i da su ovde nacionalna manjina i to nije sporno”, rekao je  član Nacionalnog savjeta Vlaha Miodrag Kokelić.

Dodao je da Vlasi koji su ponosni na svoje porijeklo, ali i lojalni državi Srbiji, žele pomoći na putu ka porodici evropskih naroda, ”da budemo mali točkić koji će biti pozitivan činilac u celoj toj priči”.

Bukurešt je već jednom uslovio Srbiju rješavanjem pitanja Vlaha 2012. godine, kada je Srbija dobila status kandidata za prijem u EU.

Izvor: Al Jazeera