Produžen embargo na oružje Siriji

Bivša haška tužiteljica Carla del Ponte predstavila novi izvještaj o ratnim zločinima koje su počinile sve strane.

Šefovi diplomatija zemalja članica Evropske unije u Briselu dogovorili su tromjesečno produženje ekonomskih sankcija Siriji, uključujući i embargo na oružje.

S inicijativom Velike Britanija da se ukine embargo na oružje za sirijske pobunjenike nisu se saglasile Njemačka i Švedska.

Sankcije su produžene nakonvišesedmičnih pripremnih razgovora.

Ove mjere su dopunjene s ciljem pružanja veće tehničke pomoći i zaštite civila, navodi se u obrazloženju.

To je kompromis višesedmičnog natezanja Velike Britanije, koja se zalagala za ublažavanje embarga na oružje pobunjenicima i drugih članica, na čelu sa Njemačkom i Švedskom, koje se protive daljem ulasku oružja u Siriju.

Del Ponte: Obje strane počinile zločine

U međuvremenu, istražna komisija Ujedinjenih naroda (UN), čija je članica i bivša haška tužiteljica Carla del Ponte, objavila je u ponedjeljak u Ženevi da su identificirani Sirijci na vodećim dužnostima koji bi mogli biti odgovorni za ratne zločine zajedno s jedinicama koje su ih provele.

"Vrijeme je da pravosuđe počne djelovati i pozivamo Međunarodni krivični sud (ICC) da to uradi", rekla je Del Ponte, predstavljajući novi izvještaj o nasilju i ratnim zločinima koje su počinile sve strane u građanskom ratu.

Predsjednik komisije Paul Pinheiro objasnio je da istražna komisija nije "pravosudno tijelo", već samo prikuplja informacije o zločinima i kršenju ratnog prava i običaja koje su počinile sukobljene strane.

"Ne možemo mi pokrenuti sudske procese, no možemo pritisnuti međunarodnu zajednicu", rekla je Del Ponte.

Osnovana 2011. godine, komisija je izradila popis osumnjičenih za ratne zločine o sukobu koji je počeo u martu 2011. godine, a koji je do sada uzeo skoro 70.000 života, prema UN-ovim procjenama.

Komisija nikada nije mogla stupiti na tlo Sirije, pa je prvi izvještaj iz augusta 2012. godine nastao na temelju blizu 1.000 intervjua s protagonistima i žrtvama, a drugi iz skoro 450 intervjua.

Zauzet punkt kod Halepa

Sirijski pobunjenici su u ponedjeljak zauzeli ključni vojni kontrolni punkt blizu aerodroma u Halepu u sukobu s vojnicima u vezi s kontrolom nad nekoliko aerodroma na sjeveru zemlje, saopćila je nevladina organizacija Sirijska opservatorija za ljudska prava.

"Pobunjenici su zauzeli kontrolni punkt koji je od vojnog aerodroma Najrab udaljen nekoliko stotina metara i nalazi se na samom putu koji vodi do međunarodnog aerodroma u Halepu", izjavio je direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman za AFP.

Pobunjenici su se sukobili sa vojskom i na putu koji vodi do aerodroma, dodao je on.

Obje strane u sukobu, a to znači i Vladine snage i njene milicije, jednako kao i ustaničke jedinice, počinile su zločine protiv čovječnosti, ubistva, mučenja, silovanja, napade na zone u kojima žive civili.

Komesarka Karen Konig Abu Zayd, rekla je za Reuters kako su prvi put u izvještaju direktno spomenuli Međunarodni krivični sud.

"Vijeće sigurnosti UN-a treba odlučiti hoće li zločine proslijediti ICC-ju", rekla je ta američka diplomatkinja i dodala kako ona "nije optimistična".

U subotu je bivša sutkinja ICC-ja danas visoka komesarka UN-a za ljudska prav,a Navi Pillay, rekla da bi sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu trebalo suditi za ratne zločine, dodaje Reuters.

Napadi u Libanu

Ranije su nepoznati napadači bacili bombu na islamski humanitarni centar koji pruža pomoć sirijskim izbjeglicama u Tripoliju, na sjeveru Libana, ranivši tri osobe, izjavio je jedan sigurnosti zvaničnik.

Napad na humanitarnu organizaciju, koja je poznata kao Assadov protivnik i koja u svojim uredima na zidovima drži zastave sirijske revolucije, dogodio se kasno u noći s nedjelje na ponedjeljak.

"Neidentificirani napadači su sinoć bacili bombu na sjedište islamske humanitarne organizacije u distriktu Kube u Tripoliju, koja pruža pomoć sirijskim izbjeglicama. Geleri su ranili tri osobe", rekao je zvaničnik za AFP.

Prema podacima UN-a, više od 280.000 Sirijaca izbjeglo je u Liban i većina njih živi u sjevernom i istočnom dijelu te zemlje u privremenim prihvatilištima, iznajmljenim kućama ili kućama članova šire porodice.

Izvori: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.