Proizvodi lakši – cijene iste
Ekonomska kriza umnogome je promijenila navike potrošača, ali i proizvođača. Proizvodi koji se svakodnevno kupuju nerijetko gube na težini, a cijena uglavnom ostaje ista. Da li proizvođači računaju na navike potrošača i da li se plaše da će izgubiti njihovo povjerenje istražio je reporter Al Jazeere Marko Subotić.
Novčanik građana Srbije je sve tanji, a proizvodi na rafovima marketa sve manji. Tako je vekna hljeba od jednog kilograma vremenom postajala sve lakša. I mlijeko i mliječni proizvodi su također izgubili na težini. A cijena je nepromijenjena.
“Velika je ekonomska kriza i potrošačka moć je u opadanju, raspoloživ novac kada uđe u radnju je sve manji. Dakle, opet je negde praktičnije kupiti manju gramažu… Mi bismo najviše voleli da je ekonomska moć potrošača veća i da prodajemo više, to bi nama bilo najbolje. Ovo je biranje izmedju dva zla”, pojašnjava Srđan Popović iz Imleka.
Privid boljeg života
Potrošači bi najrađe birali dobro, ali kažu kako im nije dat izbor.
“S obzirom da su plate male, a gramaže su sve manje i manje, to nema nikakvog smisla”, kaže Miloš.
“To je privid nekog boljeg života. U stvari, za iste pare dobijete manje, a pogotovo to osećaju penzioneri”, veli Milena.
“Narod nema para, a trebalo bi da bude obrnuto, da povećavaju kilažu i da smanjuju cene”, tvrdi Ninoslav.
U Centru potrošača Srbije navode da se građani najčešće žale na smanjenje gramaže prehrambenih proizvoda. Upozoravaju da je to direktan atak na potrošačku korpu.
“Ne možemo da govorimo o obmanjujućem poslovanju, koji je i definisan Zakonom o zaštiti potrošača, a samim tim i zaštiti od tržišne isnpekcije. Ovo je više jedan pokušaj trgovaca da više zarade upravo tako što će sve uraditi po zakonu, a opet, sa druge strane, ponuditi manju količinu određenog proizvoda”, kaže Ana Begenišić iz Centara potrošača Srbije.
Desetkovan promet
Tako je sada vekna bijelog hljeba od jednog kilograma došla na težinu od 500 do 700 grama; mlijeko u nekim ambalažama nije jedan litar, već 900 mililitara; jogurt je sa 200 mililitara spao na 150 do 180 mililitara; tjestenina ne teži 500 grama, već 400 grama…
Sam proizvođač nije dužan posebno naglasiti ako dođe do promjene cijene ili težine proizvoda.
“Mi to, naravno, naglasimo u deklaraciji pozadi. Naravno, kada se bavite marketingom, ono što je povoljnije za potrošače vi to naglasite, a ono što možda nije najpovoljnije nećete da naglasite, ali ste u obavezi da ga napišete”, rekao je Srđan Popović iz Imleka.
U Privrednoj komori Srbije kažu da prosječan račun u marketu u Srbiji iznosi blizu tri eura. Kažu da su prometi u velikim trgovinama praktično desetkovani, a samo u posljednjih godinu prodaja je smanjena gotovo 10 posto.
Izvor: Al Jazeera