Proširena optužnica za ratni zločin u Štrpcima
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je Višem sudu u Beogradu podnijelo novu, izmijenjenu optužnicu protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske za ratni zločin u Štrpcima 1993.
U skladu sa naredbom Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu o dopuni istrage, optuženi su Gojko Lukić (brat haškog osuđenika Milana Lukića), Ljubiša Vasiljević, Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić.
Optuženi se terete zbog opravdane sumnje da su, kao saizvršioci, počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestima Štrpci, Prelovo i Mušići (BiH) 27. februara 1993. godine, navodi se u saopštenju Tužilaštva.
Pred Sudom BiH u toku je postupak protiv još 10 osoba za isto krivično djelo.
Svih 15 osumnjičenih su 5. decembra 2014. lišeni slobode u koordinisanoj akciji pravosudnih i policijskih organa Srbije i BiH.
Iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar 1993. godine oteto je i ubijeno 20 putnika, većinom Bošnjaka.
Oteti, a potom ubijeni
U stanici Štrpci u općini Rudo (BiH), pripadnici vojne formacije “Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom Milana Lukića, izveli su 20 putnika, zatim ih odveli u selo Prelovo (općina Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.
Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje deseterici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.
U Srbiji suđenje za slučaj otmice i ubistva u Štrpcima još nije počelo, a članovi porodica žrtava nisu dobili status civilnih žrtava rata.
Kako se navodi u optužnici, od 20 otetih 18 je bilo bošnjačke nacionalnosti, uglavnom s područja Sandžaka, državljana tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, jedna osoba bila je hrvatske nacionalnosti i jedna osoba arapskog porijekla.
‘Zataškavani zločin’
Bivši srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević nakon hapšenja osumnjičenih tada je ocijenio da je zločin u Štrpcima “zataškavani državni zločin za koji je istraga 20 godina tapkala u mjestu”.
“Mi smo zapazili praktično zataškavanje. I zataškavanje i uklanjanje tragova zločina. I zbog toga, zbog svega što smo zapazili i zbog toga što smo videli da to čini država, to se može nazvati i državnim zločinom. Mi ćemo u našoj istrazi pokušati da dođemo do viših nivoa, pomagača, podstrekača i uopšte svih modaliteta saučesništva. Međutim, sada smo otkrili neposredne izvršioce i na neki način mislim da je i to uspeh”, rekao je tada Vukčević za beogradske medije.
Žrtve zločina u Štrpcima jesu Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.
Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Dosad su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac (Drina), a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.
Izvor: Agencije