Protesti: Uvesti mjere zaštite od poplava

Gotovo stotinu mještana naselja uz rijeke Drinu i Savu na području Bijeljine održalo je mirno prosvjedno okupljanje. Traže od enitetske Vlade RS-a i drugih nadležnih institucija hitne mjere zaštite od poplava.

Podsjetili su na to da su njihova domaćinstva bila uništena u poplavama dva puta u posljednje četiri godine. Ukoliko do kraja augusta ne počnu radovi na gradnji nasipa na rijeci Drini u Orlovom Polju, kažu da će radikalizirati prosvjede.

Katastrofalne poplave

Još se saniraju posljedice majskih poplava u BiH. Stanovništvo u pogođenim područjima u stalnom je strahu, jer oštećena korita rijeka i nasipi mogu da popuste pri svakoj jačoj kiši. Iako je entitetska vlada RS-a nakon velikih poplava 2010. godine pokrenula projekat zaštite, od tada se nije mnogo uradilo.   

Novo Branković često prošeta obalom Vrbanje u Čelincu, nedaleko od Banjaluke. U maju je ovo područje izgledalo kao jezero, prisjeća se. Kaže da se toga svi sjete čim kiša počne da pada.

 „Jake kiše nek padaju tri, četiri dana za očekivat´ je. Već je raje strah da bude negdje poplave po Čelincu. A sad ovo… Pa, ja mislim da su bile tri, četiri katastrofalne poplave unazad desetak godina”, kaže Novo Branković, stanovnik Čelinca.

Sanacija korita ove rijeke i gradnja nasipa počela je prije majskih poplava. Radovi nisu završeni. Odrađeno nije spriječilo izlijevanje vode u grad.

“Vodena bujica pričinila je dodatnu štetu na koritu, tako da u Javnoj ustanovi ‘Vode Srpske’ kažu kako će vjerovatno morati da mijenjaju projekat za sanaciju ove rijeke”, javlja Al Jazeerina Ljiljana Smiljanić.

Još procjene šteta

Ista su očekivanja i na ostalim lokacijama, gdje je trebalo da se poprave ili ojačaju nasipi poslije poplava 2010. godine. Firme za nadzor radova i osiguravajuće kuće još procjenjuju štetu nastalu u maju.

“Sada je taj broj kritičnih mjesta povećan u odnosu na broj iz 2010. Vidjeli ste kakve su poplave bile zadesile našu državu, tako da je u toku sagledavanje i izrada master planova za određene slivove po rijekama”, govori Dalibor Vrhovac, Javna ustanova „Vode srpske”.

Sve to bilo je predviđeno projektom “Hitne mjere sanacije i zaštite od poplava”, koji je prije četiri godine usvojila entitetska vlada: 2011. dobili su kredit za prvu fazu projekta u iznosu 55 miliona eura. Rok za završetak radova bio je decembar 2016.

U Vladi RS-a pojašnjavaju da je izrada projekata dugo trajala. Kažu da je sistem odbrane od poplava složen, a od kasnih osamdesetih ulaganja gotovo da nije ni bilo.

Priznaju kako bi šteta bila manja da su planirani radovi iz 2011. bili završeni prije majskih poplava. U Bijeljini, gdje nasip nije izdržao snagu vode, trebalo je da radovi počnu u junu.

Donatorska konferencija i kredit

 „Projekti su završeni pred kraj 2013. Nakon završetka projekata raspisali smo tender, izabrali izvođača radova. U martu mjesecu potpisali ugovor sa izvođačem radova. U maju je došla poplava. Znači, predvidjeli smo prave mjere na pravim dionicama. Po nesreći i nas i tog stanovništva nismo imali vremena da izvršimo te radove prije nego je taj povodanj došao“, ističe Mihajlo Stevanović, pomoćnik ministra za sektor vodoprivrede.

Iz resornog Ministarstva podsjećaju da će imati na raspolaganju još i sredstva prikupljena na nedavnoj donatorskoj konferenciji u Briselu, ali i kredit Svjetske banke. Kada bude utvrđena šteta od majskih poplava, biće poznat i novi rok za završetak radova.

Izvor: Al Jazeera