Protupropaganda je i dalje propaganda

Clinton eksplicitno priznala da je Vlada hakirala web stranice ogranka Al-Kaide u Jemenu". (AP)

Piše: Jillian C. York

Nakon vijesti o tome da je State Department “hakirao plemenske sajtove u Jemenu”, promijenivši Al-Kaidin oglas za regrutovanje u onaj koji sadrži informacije o civilima ubijenim u terorističkim napadima, u priči Associated Pressa navodi se kako je državna tajnica Hillary Clinton “eksplicitno priznala da je američka Vlada hakirala web stranice ogranka Al-Kaide u Jemenu”.

Iako je bilo snažnih reakcija sa svih strana – od onih koji su projekat smatrali genijalnim do onih koji su ukazali na licemjerje hakiranja u svjetlu očitog progona Anonymousa koji su provodile vlasti – ispada da je priča (makar u početku) pogrešno prenesena.

Kako Kim Zetter sa Wireda izvještava, zvaničnici State Departmenta nisu hakirali web stranice, već su postavili oglase protiv Al-Kaide na mjesto onih već objavljenih sa antiameričkom retorikom.

Zanimljivo priznanje

Kako je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland izjavila, ti oglasi su postavljeni besplatno. Međutim, Nuland, također, priznaje da State Department plaća za objavljivanje protureklama na web stranicama, poput YouTubea, na kojima ekstremisti postavljaju svoj materijal. Zanimljivo je da je priznanje uslijedilo nakon prošlomjesečne preporuke Evgenya Morozova, koji je napisao članak u kojem sugerira da bi inicijativa State Departmenta o slobodi interneta trebala učiti iz taktika koje su koristili Anonymousi.

U slučaju da su te stranice (na kojima su objavljene reklame) zaista povezane sa Al-Kaidom, kupovina oglasa na njima bila – makar za civile – kršenje zakona o “materijalnoj podršci” (18 USC 2339A), koji propisuje da američki građani ne mogu pružati materijalnu podršku ili resurse (znači bilo kakvu opipljivu ili neopipljivu imovinu ili usluge) onima koji su na listi označenih inostranih terorističkih organizacija. Naravno, zakon sadrži odredbu po kojoj podrška ili resursi “koje su odobrili državni sekretar uz saglasnost državnog tužitelja” nisu protuzakoniti.

Također, treba napomenuti da bi se, u slučaju da je State Department zaista “provalio” u web stranice, takav čin prema Povelji UN-a mogao smatrati “upotrebom sile”. No nakon nedavnih vijesti – onih o umiješanosti Obamine administracije u razvoj kompjuterskog virusa Stuxnet – takvo mišljenje se čini gotovo zastarjelim.

Osim ovih posljednjih vijesti, u članku Washington Posta o istoj je temu, također, navedeno da Američka centralna komanda (CENTCOM) ima tim koji prati blogove i forume i koji se povezuje sa onima sa “umjerenim tonom”. Iako u teoriji to može zvučati kao dobra ideja, u prethodnim se izvještajima o naporima CENTCOM-a tvrdi da je projekt koristio “lažne onlajn identitete” kako bi došao u kontakt sa onima koji na internetu podržavaju terorizam – nešto što je profesor novinarstva Jeff Jarvis kritikovao kao “nespretno”.

U članku Posta stručnjak za borbu protiv terorizma Evan Kohlmann doveo je u pitanje efikasnost takvih napora u mjestu kao što je Jemen, gdje internet penetracija iznosi blizu 1,8 posto.

State Department je, također, došao u kontakt sa ekstremistima na internetu uz pomoć Tima za digitalni kontakt, čiji članovi govore mnoge jezike. Ti su se napori, također, s vremena na vrijeme pokazali apsurdnim; u 2007. je palestinski bloger Haitham Sabbah izjavio da je na udaru jednog od članova tima, nakon što je na blogu pisao o nasilju SAD-a i Izraela na Bliskom istoku.

Iako je tim State Departmenta izričito priznao da ga zapošljava Vlada, CENTCOM naizgled nije tako transparentan. I dok se postavlja pitanje o efikasnosti, CENTCOM-ovi napori za “angažman” izgledaju kao čista propaganda.

Sa svoje strane Alec Ross, viši savjetnik Hillary Clinton za inovacije, mišljenja je da je online propaganda neefikasna, izjavivši u januaru: “Jednostavno mislim da propaganda uopće ne djeluje na društvene medije.” Čini se da Rossovo mišljenje proturječi nedavnim priznanjima: protupropaganda je ustvari i dalje propaganda.

Ako State Department nastavi angažman u protupropagandi, onda transparentnost mora biti centralno načelo njegovog rada. U suprotnom, bit će ugrožena inicijativa za “slobodu interneta” koja nastavlja ulagati milione u razne tehnologije, uključujući i onu protiv cenzure: naposljetku, zašto bi strani aktivisti vjerovali Vladi koja potajno “hakira” strane web stranice?

State Department mora jasno ukazati na to gdje postavlja granicu ekstremizmu. Ako strogo prate one koji se bave nasilnim ekstremizmom, zašto im je onda 2007. na meti bio palestinski bloger koji je samo komentirao licemjerje nacija-država koje promoviraju nenasilje dok su istovremeno uključene u nasilnu okupaciju?

Moralna dilema

Dok će mali broj američkih poreznih obveznika imati moralnu dilema oko akcija State Departmenta prema Al-Kaidinim web stranicama, praćenje običnih komentatora je daleko spornije.

Ipak, efikasnost tih taktika se mora ispitati. Napori koje američka Vlada ulaže u slobodu interneta su pohvalni. Međutim, pokušaji da utječe na internetsku populaciju koja broji manje od milion korisnika (kao što je jemenska) samo je trošenje resursa;  ta sredstva bi se sigurno bolje iskoristila za poboljšanje pristupa internetu i infrastrukture te zemlje ili pružanje tehnologija korisnicima koje bi im omogućile da zaobiđu cenzuru.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera