Prvi direktni predsjednički izbori u Češkoj

Česi će u petak i u subotu birati šefa države na prvim direktnim predsjedničkim izborima, u trenutku kada se njihova zemlja suočava s recesijom, strogom štednjom i korupcijom dok okreće stranicu poslije 10-godišnje vladavine zagriženog euroskeptika Vaclava Klausa.

Od kako je Češka Republika stekla nezavisnost nakon raspada bivše Čehoslovačke 1993. godine, predsjednika je birao Parlament na period od pet godina, tako da će građani s pravom glasa u petak prvi put šefa države birati direktnim glasanjem, navodi AFP.

Kako pokazuju rezultati ovosedmičnih anketa, dva bivša premijera, obojica bivši komunisti, po svoj prilici će se naći u vrhu liste od devet kandidata u prvom krugu glasanja i ući u drugi krug, koji će biti održan 25. i 26. januara.

Jedan od favorita na predsjedničkim izborima je zvijezda češke ljevice Miloš Zeman, iskusni političar koji je mnoge pridobio svojom duhovitošću, ali je i predmet kritika zbog toga što “nema dlake na jeziku”.

Predsjednik čitavog naroda’

Zeman (68), bivši ekonomista, stekao je status zvijezde u komunističkoj Čehoslovačkoj pred sami kolaps totalitarizma 1989. godine, a usponom na političkoj sceni brzo se našao rame uz rame s prvim postkomunističkim češkim predsjednikom, herojem “Plišane revolucije” Vaclavom Havelom i njegovim euroskeptičnim nasljednikom Vaclavom Klausom.

Zeman se nikada nije uspio odvojiti od politike, dijeleći savjete i kritike i ljevici i desnici, a političku karijeru je obnovio 2010. godine, kada je osnovao ljevičarsku Stranku za prava građana (SPOZ).

“Želim biti predsjednik čitavog naroda”, uključujući i komuniste i desničare, izjavio je on nedavno.

Sjedokosi Zeman, koji je bio premijer od 1998. do 2002. godine, poznat je i po averziji prema novinarima.

Iako ankete nagovještavaju da je Zeman najjači kandidat za češkog predsjednika, s podrškom od 23 do 25 posto glasača teško da bi mogao osvojiti prostu većinu koja je potrebna da bi pobijedio u prvom krugu te će vjerovatno u drugom krugu odmjeriti snage s umjerenim predstavnikom desnog centra Janom Fišerom.

Fišer (62), bivši premijer i tehnokratski statističar, koji je često kritiziran zbog komunističke prošlosti i sumornog karaktera, tvrdi da mu je žao što je bio komunista, jer, kako je nedavno izjavio, “nema na šta biti ponosan”, navodi francuska agencija.

Transparentnost

Fišer se od 2009. do 2010. godine nalazio na čelu tehnokratske vlade koja je uspjela ekonomski oporaviti zemlju, a u slučaju da sada  bude izabran postao bi prvi jevrejski predsjednik Češke Republike.

I njegova predsjednička kampanja je fokusirana na transparentnost, prije svega u suzbijanju korupcije i na traženje “sredine”, pošto mnogi među njegovim potencijalnim glasačima zaziru od bivših komunista, pa se, kao i Zeman, obraća i ljevičarskim i desničarskim glasačima.

Prema rezultatima anketa, Fišeru je naklonjeno od 16 do 20 posto birača, a on i Zeman su daleko ispred sedam drugih kandidata.

Međutim, činjenica da su oba favorita u predsjedničkoj trci bivši komunisti zabrinjava neke glasače, a u jeku recesije i skandala u vezi s korupcijom na vlasti, mlađi glasači se pretežno okreću ekscentričnom kandidatu Vladimiru Franzu, čiji su lice i tijelo potpuno prekriveni tetovažama i pirsinzima u maorskom stilu.

Franz (53), profesor drame, kompozitor opere i slikar, stekao je više od 52.000 fanova na Facebooku tokom predsjedničke kampanje i našao se na iznenađujućem trećem mjestu među najjačim kandidatima za predsjednika, navodi AP.

Istetoviran je od glave do pete, u ratničkoj mješavini plave, zelene i crvene boje. Neki su mu dali nadimak “Avatar”, dok ga drugi opisuju kao “egzotičnu kreaturu iz Papue Nove Gvineje”, dok mnogim Česima njegov izgled uopće ne smeta.

Ograničena ovlaštenja

Franz, koji nema političkog iskustva i priznaje da se baš i ne razumije u ekonomiju, kandidirao se na nagovor ljubitelja, a njegovu kampanju finansiraju donatori i provode dobrovoljci.

On nije član nijedne stranke, kampanja mu se uglavnom zasniva na borbi protiv korupcije, isticanju značaja obrazovanja i morala nacije, a ankete pokazuju da ga podržava blizu 11 posto glasača, uglavnom mladih.

U trci za predsjednika učestvuju i sadašnji ministar vanjskih poslova, aristokrata Karel Schwarzenberg, bivši predsjednik Senata Premisl Sobotka i 43-godišnji socijaldemokratski senator Jiri Dienstbier, sin istoimenog češkog političara koji je preminuo početkom 2011. godine.

Na listi kandidata su i tri žene, glumica koja se bavi humanitarnim radom Tada Fišerova, članica Evropskog parlamenta (EP) Zuzana Roihtova i bivša članica EP-a Jana Bobosikova.

Ovlaštenja češkog predsjednika su ograničena u poređenju s ovlaštenjima šefova mnogih drugih država i uglavnom su fokusirana na imenovanje ili smjenjivanje članova vlade, generala i sudija.

Izvor: Agencije