Pusić: Ne štete mi oni koji šire govor mržnje

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova jedna je od osmero kandidata za nasljednika Ban Ki-moona (EPA)

Kandidatkinja za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda Vesna Pusić smatra da agitiranje protiv nje znači i agitiranje protiv Hrvatske, ali da joj osobno ne mogu naštetiti ljudi koji koriste govor mržnje.

Ona je tim riječima, na svom Facebook profilu, komentirala otvoreno pismo grupe zastupnika vladajuće Domoljubne koalicije upućeno Vladi i Vijeću sigurnosti UN-a protiv njezine kandidature.

“Po prvi puta u povijesti Hrvatska ima šansu kandidirati se za mjesto glavne tajnice/glavnog tajnika UN-a. Po postojećim pravilima tu će šansu ponovno imati za 50 godina. Osoba na tom položaju mora zastupati univerzalne ljudske vrijednosti: mir i sigurnost, ljudska prava i pravo svih na razvoj i napredak. Agitirati protiv kandidature hrvatske predstavnice znači agitirati protiv Hrvatske. Ljudi koji to čine štete ugledu moje domovine Hrvatske. Međutim, budući da su to ljudi koji se zalažu i koriste govor mržnje, strah, prijetnju, diskriminaciju i isključivost, meni osobno ne štete. Jer ja se zalažem za sve suprotno od toga i to me, između ostalog, upravo preporučuje za posao glavne tajnice UN-a”, poručila je Pusić.

Skupina od 22 zastupnika Domoljubne koalicije u otvorenom pismu hrvatskoj Vladi, Vijeću sigurnosti UN-a te stalnim i nestalnim članicama Vijeća sigurnosti ustvrdila je da Vesna Pusić kao kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a “nema pravni niti moralni legitimitet za obavljanje te visoke dužnosti”.

Domoljubi protiv kandidature

“Kandidatura Vesne Pusić nema pravni legalitet jer ju je predložila tehnička Vlada Zorana Milanovića, a ona je iskoristila pravni vakuum prije konstituiranja nove Vlade koja bi joj u slučaju rasprave sigurno osporila navedenu kandidaturu”, navodi se uz ostalo u otvorenom pismu koje su, na inicijativu Pere Ćorića, glavnog tajnika i saborskog zastupnika Hrvatske stranke prava Dr. Ante Starčević, potpisala 22 saborska zastupnika Domoljubne koalicije.

Smatraju i da Vesna Pusić nema moralni legitimitet jer je kao dio vladajuće garniture 2001. godine izjavila da je “Hrvatska vlast vodila agresorski rat u BiH“ te njome nanijela trajnu i nenadoknadivu štetu Hrvatskoj, posebice na vanjskopolitičkom planu.

Upozoravaju i da, uz tadašnjeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, “snosi direktnu odgovornost da je UN-ov sud u Den Haagu postao politički sud temeljem čega je nedavno oslobođen svake odgovornosti osvjedočeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, a i danas u haškom pritvoru sjede šestorica iz BiH koji nepravedno i neopravdano čekaju pravorijek još od 2004. godine”.

“Legitimitet joj oduzima i njena izjava u kojoj relativizira odgovornost žrtve i agresora u pravednom, obrambenom i Domovinskom ratu govoreći kako je taj rat posljedica krivih politika. Lošem ugledu Hrvatske u međunarodnim institucijama sveukupno doprinijela je upravo Vesna Pusić kao predstavnik totalitarne, komunističke ideologije”, ističe u otvorenom pismu grupa zastupnika Domoljubne koalicije.

Osmero kandidata

Pusić je ranije izjavila kako će pred svjetskom organizacijom “braniti boje Hrvatske, unatoč kontroverzama i dilemama” oko njezine kandidature u domaćoj politici.

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova jedna je od osmero kandidata za nasljednika Ban Ki-moona kojemu mandat istječe krajem 2016.

Za prvog čovjeka UN-a, bivšu ministricu vanjskih poslova Pusić, kandidirala je 2015. bivša vlada lijevog centra, a nova vladajuća desna koalicija ne podupire je smatrajući da je odluku o hrvatskom kandidatu trebala donijeti nova vlada.

Po nepisanom pravilu rotacije, koje nije nužno poštivati, kandidat iz istočne Europe na redu je za preuzimanje položaja glavnog tajnika.

“Kandidat iz istočne Europe i žena imaju prednost. Postoji velika podrška da se poštuje pravilo rotacije. Ako se stalne članice Vijeća sigurnosti oko toga ne dogovore, bit će netko iz drugog dijela svijeta”, istaknula je Pusić.

Osam kandidata u utrci je za Banova nasljednika. Uz Pusić, to su bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, Bugarka Irina Bokova, trenutno na čelu UNESCO-a i Natalia Gherman, bivša šefica diplomacije Moldove.

Muškarci koji žele mjesto glavnog tajnika su bivši slovenski predsjednik Danilo Turk, bivši UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i bivši portugalski premijer Antonio Guterres, bivši makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim i crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić.

Izvor: Agencije