Putin na Krimu: Niko neće biti mentor Rusiji

Podrška Moskve proruskim snagama sve je veća 'po obimu i sofisticiranosti', upozorava NATO (AP)

Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se zastupnicima Donjeg doma Ruskog parlamenta i članovima Vlade na Krimu, rekavši da će Rusija učiniti sve da bi se okončao “krvavi haos” i “bratoubilački rat” u Ukrajini.

Rekao je kako Rusija planira uspostaviti vojnu radnu grupu na Krimu.

Kazao je da se Rusija ne želi izolovati od vanjskog svijeta, ali ni da se prema njoj ponašaju prezrivo ili mentorski.

Ocijenio je da bi poluotok Krim mogao za Rusiju imati ujedinjujuću ulogu.

“Činit ćemo sve što od nas zavisi da bi taj konflikt bio što prije prekinut, kako bi se u Ukrajini prestala liti krv”, rekao je Putin u krimskom ljetovalištu Jalti.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Naveo je kako je situacija iz dana u dan sve dramatičnija i da je na jugoistoku Ukrajine izbila obimna humanitarna katastrofa.

Bez izolacije

“Treba mirno, dostojanstveno i efikasno da gradimo svoju zemlju, ne ograđujući se od vanjskog svijeta, ne kidajući veze s partnerima, ali i ne dajući da se s nama prezrivo ili mentorski ponašaju”, rekao je Putin.

Reporter Al Jazeere Rory Challands javio je iz Jalte da Putin nekoliko dana putuje gradovima u regiji i sastaje se s prijelaznim vođama.

”Ako je Krim želio potvrdu Vlade Rusije da njih i njihove probleme shvata ozbiljno, to se desilo”, javio je naš reporter.

Putin je rekao da uspješan razvoj Rusije treba biti zasnovan na unutrašnjim resursima, uključujući dodatne stimulacije industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji.

Istakao je da se rusko društvo treba konsolidovati i mobilizovati, ali “ne za ratove ili neke konflikte”, već “za uporan rad, za Rusiju i u ime Rusije”.

Putin kaže da “ruske sankcije” nisu samo kontramjere na embargo, već način da se podrže domaći proizvođači i otvori tržište za nove partnere “koji žele sarađivati s Rusijom i spremni su na takvu saradnju”.

Prema njegovim riječima, Moskva je uvela sankcije zemljama koje su prethodno Rusiji uvele “potpuno neosnovane i nelegalne sankcije”.

Prioritetne mjere

“Za nas su sada najvažnija unutrašnja pitanja, naši ciljevi i zadaci koje pred nas postavlja narod i građani Rusije”, rekao je Putin te dodao da se vlast treba koncentrisati na rješavanje nacionalnih pitanja.

“Naša budućnost je samo u našim rukama”, kazao je.

Putin je rekao da bi Krim, koji je pristupio Ruskoj Federaciji, mogao igrati ujedinjujuću ulogu za Rusiju, da bude “svoje vrste historijski i duhovni izvor, još jedna linija pomirenja crvenih i bijelih”.

Putin je rekao da na Krimu treba biti osigurana ravnopravnost tri jezika – ruskog, ukrajinskog i krimsko-tatarskog.

Prema njegovim riječima, pripremljen je program za dugoročan razvoj Krima, a ukupan obim finansiranja do 2020. godine premašuje 700 milijardi rubalja (gotovo 14,6 milijardi eura).

Intenzivno granatiranje Donjecka

Ranije u četvrtak, intenzivirano je granatiranje Donjecka, grada na istoku Ukrajine pod kontrolom pobunjenika, a Ujedinjeni narodi su objavili da se u protekle dvije sedmice gotovo udvostručio broj poginulih u sukobima ukrajinskih snaga i proruskih separatista.

Cecile Pouilly, glasnogovornica organizacije Ujedinjenih naroda za ljudska prava, kazala je da “veoma konzervativne procjene” organizacije ukazuju da je broj poginulih narastao do najmanje 2.086 ljudi od 10. augusta u poređenju sa 1.129 poginulih, što je objavljeno 26. jula.

Pouilly je rekla da je još 4.953 osoba ranjeno u borbama od sredine aprila.

Ove brojke su objavljene uporedo sa saopćenjem glasnogovornika lokalne uprave u Donjecku koji je agenciji Associated Press u srijedu rekao da se granatiranje pojačalo tokom noći.

 

Artiljerija je oštetila elektrane i plinovode zbog čega su veliki dijelovi grada ostali bez struje i plina, kazao je Maksim Rovinski, glasnogovornik Gradskog vijeća.

Pogoršava se i situacija u Lugansku koji se, također, nalazi pod kontrolom pobunjenika.

Gradske vlasti su u srijedu saopćile da su već 11 dana u nizu bez električne energije. Također je prestao dotok pitke vode, a malo preostalih otvorenih radnji prodaju samo osnovne potrepštine.

Ostavka Bolotova

Predsjednik samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) na istoku Ukrajine Valeri Bolotov saopćio je danas da podnosi ostavku, prenio je ruski TV kanal Russia 24.

“Odlučio sam da se privremeno povučem s funkcije predsjednika LNR-a. Posljedice ranjavanja mi ne dozvoljavaju da punom snagom radim na tom položaju na dobrobit stanovnika Luganska u složeno ratno vrijeme”, rekao je.

Bolotov je istakao da “ne namjerava napuštati front”.

“Ja sam iz Luganska, ovdje je moja kuća i nastavit ću se boriti za naše zajedničke ideale. Uvjeren sam da će se naša borba završiti uspjehom”, rekao je, dodavši da se regija nalazi ”na granici humanitarne katastrofe”.

I Kijev šalje humanitarni konvoj

Ukrajinske vlasti objavile su u četvrtak da su poslale vlastiti humanitarni konvoj za stanovništvo ustaničkih uporišta Donjecka i Luganska, nakon što je Rusija u Ukrajinu poslalala humanitarni konvoj.

“U četvrtak 14. augusta poslat ćemo iz tri ukrajinska grada – Kijeva, Dnjepropetrovska i Harkova – konvoj kamiona s pomoći za stanovnike Luganska i Donjecka”, objavila je u saopćenju Novinska služba Ureda predsjednika.

Ukrajinski konvoj, sastavljen od 15 kamiona s 240 tona najnužnijih proizvoda, zaustavit će se u gradu Starobilsku, lokalitetu pod nadzorom Vlade Ukrajine, 97 kilometara sjeverno od Luganska gdje će ga preuzeti Međunarodni odbor Crvenog križa.

Ukrajinske vlasti odlučile su u srijedu dodijeliti 570.000 eura za humanitarne potrebe stanovništva na istoku zemlje.

Ranije u četvrtak ruski humanitarni konvoj nastavio je put ka Ukrajini i kreće se južnom cestom koja vodi u grad Lugansk.

Konvoj od gotovo 262 vozila bio je “parkiran” u vojnom skladištu u Voronježu na jugu Rusije od utorka navečer zbog neslaganja u vezi s tim kako i gdje preći u Ukrajinu, javila je agencija AP.

Ukrajina je prihvatila u srijedu da ruski konvoj s humanitarnom pomoći može preći njenu granicu u zoni koju drže proruski separatisti u blizini grada Luganska koji je izložen napadima vladinih snaga, prenijele su agencije.

Pomoć može proći kroz granični prijelaz u blizini Luganska ako ga pregledaju ukrajinski carinici i predstavnici OSCE-a, rekao je Svjatoslav Ceholko, glasnogovornik ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka.

To znači da je službeni Kijev odustao od svojeg prijašnjeg zahtjeva da ruski konvoj mora preći prijelaz u blizini Harkova nakon što se teret pretovari u vozila Međunarodnog odbora Crvenoga križa.

Pomoć obuhvata generatore za struju, prehrambene proizvode, vodu, dječiju hranu, sanitetski materijal i vreće za spavanje.

U Kijevu sumnjaju da konvoj služi kao paravan za pokušaj tajne vojne akcije, prenose zapadne agencije.

“Dvije strane tek trebaju razjasniti pitanje graničnih i carinskih procedura”, rekla je danas Anastasija Isjuk, glasnogovornica Međunarodnog komiteta Crvenog križa – Crvenog polumjeseca.

Ona nije mogla potvrditi kuda se kreće ruski konvoj.

“Planovi se mijenjaju, razgovori su u toku i nećemo ništa potvrditi sve dok ne budemo znali da je dogovor postignut”, rekla je Isjuk.

‘Putinove ambicije’

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen ocijenio je tokom posjete Reykjaviku da ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina “idu dalje od Ukrajine”, navodeći druga područja u blizini ruske granice.

“Svjedočili smo nezakonitoj aneksiji Krima, vidjeli snažnu rusku potporu destabilizaciji istoka Ukrajine. No, Rusiju vidimo i iza zamrznutih i dugotrajnih sukoba u Pridnjestrovlju, na istoku Moldavije i u Abhaziji i Južnoj Osetiji, u Gruziji”, upozorio je Rasmussen.

Abhazija i Južna Osetija dvije su proruske separatističke regije u Gruziji čiju je neovisnost Moskva priznala, no Rusija nije priznala neovisnost Pridnjestrovlja, separatističke regije na istoku Moldavije.

“Ruski interesi u tim dugotrajnim sukobima su spriječiti snažniju euroatlantsku integraciju tih zemalja. Ambicija Rusije je uspostava ruske sfere utjecaja u njezinoj neposrednoj blizini”, rekao je Rasmussen.

I prije nekoliko dana Rasmussen je pozvao Rusiju da povuče svoje trupe s ukrajinske granice te obećao pomoć Ukrajini.

“NATO je spreman podržati Ukrajinu šaljući savjetnike i drugu pomoć”, poručio je Rasmussen.

“Umjesto da ublažava sukob, Rusija nastavlja destabilizirati Ukrajinu”, dodao je Rasmussen, ocijenivši kako je podrška Moskve proruskim snagama sve veća “po obimu i sofisticiranosti”.

NATO optužuje Rusiju da je na granici s Ukrajinom nagomilala najmanje 20.000 vojnika.

Iako Ukrajina nije članica NATO-a, Sjevernoatlantska alijansa je više puta izrazila podršku službenom Kijevu u borbi protiv „ruske agresije“.

Izvor: Al Jazeera i agencije