Putin o saradnji i odnosima sa zemljama regije

Proširenje NATO-a Putin smatra nasljeđem hladnog rata i pogrešnom i destruktivnom vojno-političkom strategijom (Arhiva)

Rusija poštuje to što je Srbija izabrala pristup Evropskoj uniji i ne pokušava joj nametnuti umjetni izbor – ili Rusija ili EU, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu beogradskoj štampi i poručio da njegova zemlja na Balkanu ima puno prijatelja, među kojima posebno mjesto zauzima Srbija kao strateški partner.

Putin je uoči službene posjete Beogradu 17. januara u intervjuu za beogradske listove Politiku i Večernje novosti naglasio da je Rusija “zna i razumije koliko su komplicirani Balkan i njegova historija, ali je tu regiju uvijek smatrala prostorom za konstruktivnu saradnju”.

Ruski predsjednik smatra da politika SAD-a i pojedinih zapadnih zemalja destabilizira regiju.

“Kad pričamo o situaciji na Balkanu, ozbiljan faktor destabilizacije predstavlja politika SAD i određenih zapadnih zemalja koja je usmjerena na učvršćivanje njihove dominacije u području”, rekao je Putin i nabrojao NATO bombardiranje SR Jugoslavije 1999, izdvajanje Kosova iz Srbije i “nelegitimno priznanje” kosovske nezavisnosti, “uvlačenje Crne Gore u NATO”, te forsiranje pridruženja Makedonije NATO-u i promjenu njenog imena protivno volji građana te zemlje.

Jačanje regionalne sigurnosti

“Rusija ima ovdje mnogo prijatelja, među kojima posebno mjesto zauzima strateški partner Srbija. Zato je pomoć jačanju regionalne sigurnosti i stabilnosti naš bezuvjetni prioritet”, naglasio je Putin, ukazujući kako se Moskva zalaže za to da se “poštuju prava i interesi balkanskih zemalja i naroda, da se poštuje međunarodno pravo”.

Kazao je da se saradnja sa bh. entitetom Republika Srpska, koja je sastavni dio Bosne i Hercegovine, odvija se na osnovu uzajamne koristi, a striktno u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine.

“I dalje smo usmjereni ka realizaciji kako u Republici Srpskoj, tako i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine projekata u sferi energetike, prerade nafte i trgovine gorivom, bankarstva, farmaceutike i u drugim oblastima. Smatramo da istu važnost ima promoviranje zajedničkih humanitarnih inicijativa, uzimajući u obzir rastuće interesiranje građana BiH za ruski jezik, rusku kulturu, studije u Rusiji“.

Putin je rekao i da se “progresivno razvijaju odnosi sa Slovenijom i Hrvatskom, bez obzira na to što dijalog između EU, čije su te zemlje članice, i Rusije proživljava teška vremena”.

On je podsjetio da su vodstva Rusije i Hrvatske prošle godine održala nekoliko sastanaka i ukazao je na poboljšanje ekonomskih odnosa.

“Raste robna razmjena – sa Slovenijom za tri kvartala 2018. godine povećana je skoro za 10 posto, a sa Hrvatskom za 27 posto. Prošle godine Rusija i Slovenija su uspješno organizirale sezone kulture, a u Zagrebu je organizirana velika izložba Ermitaža, posvećena 50. godišnjici bratskih veza glavnog grada Hrvatske sa Sankt Peterburgom”, dodao je Putin.

On je naglasio je “višestoljetno iskreno prijateljstvo” ruskog i srpskog naroda, njihovo duhovno i kulturno srodstvo, te zajedničke stranice historije, uključujući i borbu protiv nacizma tokom Drugog svjetskog rata.

“Rusko-srpska robna razmjena je 2017. bila dvije milijarde američkih dolara, a nastavila je rastom i 2018, dok su ruska ulaganja u srpsku privredu premašila četiri milijarde dolara”, kazao je Putin.

Saradnja s energetskim koncernom Gazprom Njeftom omogućila je Naftnoj industriji Srbije (NIS) da postane liderom na energetskom tržištu Balkana, dodao je.

Putin je ukazao i na mogućnost da Srbija bude dio gasovoda Turski tok kao korisnik i kao tranzitna država ka Evropi, obzirom da Gazprom sada “razmatra različite varijante produženja kopnenog tranzitnog kraka gasovoda do Evrope”, a jedna od njih je transport na relaciji Bugarska – Srbija – Mađarska uz spajanje sa centrom za distribuciju plina u austrijskom Baumgartenu.

‘Proširenje NATO-a pogrešno’

On je naglasio da će se pri konačnom utvrđivanju rute isporuka ruskog gasa voditi računa “i o stajalištu Evropske komisije”.

“Držimo da zemlje članice EU-a koje su zainteresirane za ruski gasa trebaju dobiti garanciju EU-a da planovi u svezi s produženjem Turskog toka neće biti osujećeni samovoljnom političkom odlukom Brisela”, rekao je Putin.

On je naglasio i da Moskva “visoko cijeni čvrstu privrženost srpskog vodstva smjeru očuvanja neutralnosti zemlje”, te da već godinama “pomaže jačanju odbrambenih sposobnosti Srbije” kroz isporuku naoružanja i modernizaciju vojne tehnike, što će i dalje nastaviti.

Putin kaže kako je Kremlj bio “iznenađen prilično pasivnim reagiranjem EU-a” u vezi s odlukom kosovskog parlamenta “o transformiranju Kosovskih snaga sigurnosti u pravu vojsku”, što su, kako je ocijenio, kosovski Srbi doživjeli kao “direktnu prijetnju svojoj sigurnosti”.

“Taj potez stvara ozbiljan rizik zaoštravanja situacije u regiji. Teško da je u interesu EU-a zatvaranje očiju pred takvim jednostranim akcijama koje grubo krše međunarodno pravo, pogotovo ako Brisel računa na to da i dalje ispunjava svoje obveze posrednika u dijalogu između Beograda i Prištine”, rekao je ruski predsjednik.

Proširenje NATO-a Putin smatra nasljeđem hladnog rata i pogrešnom i destruktivnom vojno-političkom strategijom.

“NATO danas pokušava pojačati svoje prisustvo na Balkanu. Ali time samo obnavlja linije podjele na evropskom kontinentu”, ocijenio je Putin, naglašavajući kako sve to ne vodi jačanju stabilnosti, već “smanjenju povjerenja i rasta napetosti u Evropi”.

Izvor: Agencije