Putin otvara most koji Krim povezuje s Rusijom

Vladimir Putin, Most, Krim
Tokom posjeta nekoliko dana prije pobjede na izborima, Vladimir Putin je zatražio da most bude otvoren u maju (EPA)

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvara u utorak orijaški most, koji će Krim povezivati s Rusijom i smanjiti prometnu izoliranost poluotoka, što ga je Moskva anektirala 2014. godine.

Krimski most, dug 19 kilometara, ide preko Kerčkog prolaza koji Azovsko more razdvaja od Crnog i povezuje poluotok Kerč na Krimu s Tamanskim poluotokom na jugu Rusije.

Putin će pustiti u promet cestovni dio mosta sa četiri traka, uz koji će se poslije izgraditi željeznički dio s dvije pruge.

Izgradnju mosta, koja je počela u veljači 2016. godine, ruska država je povjerila tvrtki milijardera Arkadija Rotenberga, koji je Putinov partner u džudu, prenosi Hina.

Cijena do 2,9 milijardi eura

Po uredbi objavljenoj na mrežnoj stranici Vlade, Strojgazmontaž je trebao završiti most do prosinca 2018. godine, po cijeni koja nije smjela biti veća od 2,9 milijarda eura po tadašnjem tečaju.

No, tijekom posjeta u ožujku, nekoliko dana prije pobjede na predsjedničkim izborima, Putin je zatražio da most bude gotov već u svibnju, “kako bi se ljudi mogli njime koristiti tijekom ljeta”.

Krim je popularna turistička destinacija među Rusima i ruski turisti su jedan od glavnih izvora prihoda tog poluotoka poznatog po plažama i planinama koje se ruše u Crno more.

Most će biti otvoren za automobile i autobuse od 16. svibnja, priopćio je Kremlj.

Vlakovi će prometovati od kraja 2019. godine.

I Hitler ga htio graditi

Visina mosta na glavnom luku je 35 metara, a najveća dopuštena brzina 120 kilometara na sat u povoljnim vremenskim uvjetima, objavila je ruska novinska agencija RIA Novosti.

Krimski most treba smanjiti zemljopisnu i gospodarsku izoliranost Krima koji je Rusija u ožujku 2014. godine, pripojila svom teritoriju nakon intervencije ruskih specijalnih snaga i referenduma o aneksiji, koji su Kijev i Zapad ocijenili “nezakonitim”.

Izgradnjom Krimskog mosta je narušena teritorijalna cjelovitost Ukrajine, ocijenio je Sud pravde Europske unije.

U prigodi posjeta gradilištu u ožujku, Putin je istaknuo da su posljednji ruski car Nikolaj II. i nacistički vođa Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu također htjeli podići most između Krima i Rusije, ali je prvog spriječio Prvi svjetski rat, a drugog bombardiranje.

“A vi, vi ste uspjeli. To je sjajno”, rekao je tada radnicima.

Most “nije samo jedini takav u našoj zemlji, nego i u svijetu”, istaknuo je.

EU sankcije dužnosnicima na Krimu 

Europska unija je u ponedjeljak uvela sankcije peterim visokim dužnosnicima na Krimu zbog sudjelovanja u organiziranju ruskih predsjedničkih izbora na tom ukrajinskom poluotoku koji je Moskva 2014. godine pripojila svom teritoriju.

Za pet visokih dužnosnicika, odreda članovima krimskog i sevastopoljskog izbornog povjerenstva, odsad je zabranjen boravak u EU-u, gdje im se zamrzava i imovina.

Tim se dužnosnicima sankcije uvode zbog “sudjelovanja u organiziranju ruskih predsjedničkih izbora 18. ožujka na poluotoku Krimu i u Sevastopolju koji su nezakonito anektirani, čime su podupirali i vodili politiku koja narušava teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine”, obrazlaže se u priopćenju Europskog vijeća.

Moskva si “pridržava pravo da reagira na posljednju neprijateljsku mjeru EU-a”, odgovorila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

“Jedini konkretan rezultat” tih sankcija je što “gomilaju ljutnju i onemogućavaju dijalog i suradnju s Rusijom koji su u interesu naših građana”, dodala je.

Zamrznuita imovina, nema viza

Sankcije su dio mjera koje je EU donio protiv Rusije zbog njezine navodne potpore proruskim separatistima u sukobu koji je u Ukrajini izbio u proljeće 2014. godine.

Na crnoj listi EU-a je više članova ruske vlade i osoba bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu.

Sankcijama je obuhvaćeno 150 istaknutih ljudi iz Rusije i Ukrajine, među kojima je veći broj predstavnika pobunjenika i 38 “pravnih subjekata” (tvrtke, organizacije i političke stranke) koji su “prijetnja teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine”.

Njihova imovina u Uniji i dalje je zamrznuta i ne mogu dobiti vizu za ulazak u EU.

Izvor: Agencije